Bosanski jezik

[Emir]

Ovako kao sto i samo ime kaze, Bosanski jezik
Kao sto se da primjetiti, mucim se sa ovim Bosanskim jezikom zorom hocu da progovorim.
Eto lijepo bi bilo da ako neko moze pomaze u mojim nedacama i ispravlja greske.

[fingersbroken]

I jok samo tvoje... onako sve sto bode oci da se napomenuti. Ja se ne mucim al mi se same neke rijeci namecu (vidis.. rijec :D)... a ne umijem da se mucim, iako bih trebo... Al elem.. imamo moderatora Bosanskog, zasta prima placu nego da nas ispravlja :D (cus placa... sad ce neko mislit stvarno :D)

[galaksija]

Ovako kao sto i samo ime kaze, Bosanski jezik
Kao sto se da primjetiti, mucim se sa ovim Bosanskim jezikom zorom hocu da progovorim.
Eto lijepo bi bilo da ako neko moze pomaze u mojim nedacama i ispravlja greske.
Evo mene prijatelju za malu pomoc.Rodjena Bosanka ,mogu da te ispravljam koliko god hoces...naravno,ako dopustas,a vidim da si mi dao zeleno svjetlo :cool:

[Emir]

Ama samo bujrum bolje da me ispravis nego poslije da mi se neko smije

Kako se kaze poslije ili posle
smije ili smeje

[Deddha]

Al elem.. imamo moderatora Bosanskog, zasta prima placu nego da nas ispravlja :D (cus placa... sad ce neko mislit stvarno :D)
Tako, otkrij ljudima konachno da vas placha Lista za Sandzak Dr. Sulejman Ugljanin, a od skora i ministarstvo za kapitalne investicije vlade republike srbije :D

[galaksija]

Ama samo bujrum bolje da me ispravis nego poslije da mi se neko smije

Kako se kaze poslije ili posle
smije ili smeje
Kako god da kazes prijatelju,ispravno je...bitno je da si COVEK :)

[Birdum-Bardum]

MA zovi nas i Shoshon nije vazno, opet smo braca i sestre jelde? :)

[galaksija]

MA zovi nas i Shoshon nije vazno, opet smo braca i sestre jelde? :)
Kome ti to zivota ti?

[ElViRa]

Ama samo bujrum bolje da me ispravis nego poslije da mi se neko smije

Kako se kaze poslije ili posle
smije ili smeje


Ma zajdno uspijet ce mo to nekako.... :D mada se Bosanski jezik malo i izmijenio posle rata....

"posle" se kaze kao ono "posle rucka" ali nije greska i ako kazes poslije.. :)

a to "smije" se veli ako nesto "to smijes" ili "ona se smije"

[orange]

Strumfe, kaze se i poslije i posle, oboje je ispravno, samo sto je jedno ekavica a drugo ijekavica.

Eh sad, kod ovog "smije" i "smeje" je malo komplikovanije, iako se isto izgovara, ovo moze znaciti dva razlicita glagola:
Ako mislis na glagol "smijati se" onda je ovo gore ok, s tim da je opet razlika u ekavici i ijekavici, smijati se i smejati se.
Ako pak mislis na glagol smjeti tj. smeti, onda je ispravno: smije i sme.

Nadam se da te nisam zbunila :D

[galaksija]

Ja sam prijemtila da se ovdje kod pojedinaca mnogo mijesa ekavski i ijekavski.No,ne bitno je,bitno je da se RAZMEMO :)
P.S. Ekavski mi je mnogo simpaticniji od mog jezika,ne znam zasto,valjda zato sto se brze prica :)

[ElViRa]

Bosanci pricaju samo ijekavicu...! :D

A Strumpf hoce da uci Bosanski jezik ;)

[orange]

Bosanci pricaju samo ijekavicu...! :D

A Strumpf hoce da uci Bosanski jezik ;)

Uuuu... mogu misliti kako sam ga onda zbunila... strumfe jesi dobro? :D ;)

[ElViRa]

Uuuu... mogu misliti kako sam ga onda zbunila... strumfe jesi dobro? :D ;)


hahahahahaha

Ma zna on ba kako si ti to mislila.... :D

[Birdum-Bardum]

Ovdje je veoma vazno neke stvari razjasniti. U Bosni zive tri naroda, tj. tri vrste bosanaca. Zive Bosnjaci bosanci, Srbi bosanci i Hrvati bosanci. Hrvati govore hrvatskim jezikom, Srbi govore srpskim jezikom, a Bosnjaci govore bosanskim jezikom. Preciznije oko ovoga upravo pojasnjava tema "za bosanski jezik". To sam preuzeo od jednog bosnjackog intelektualca. Dakle, upravo se oko ovih stvari Akademici ljudi zanimaju i trude se ove stvari postaviti na noge i definisati.

Dakle, Bosnjacima je bosanski jezik maternji jezik, a Bosnjaka ima i u Sandzaku. Posto znamo da je Sandzak prije belinskog kongresa bio sastavni dio Bosne, onda je jasno o cemu se radi. Dakle, trenutno nije tacna izjava da "bosanci govore bosanskim jezikom", vec Bosnjaci govore bosanskim jezikom ili ga osjecaju svojim maternjim jezikom. E sad, zbog tokova politickih koji su se desavali posljednjih desteina godina u Sandzaku se je dosta toga izmijenilo i poprimilo. Mi se u Sandzaku trudimo vratiti sebi, svojoj tradiciji, kulturi, vjeri, jeziku, itd. To je tezak i dug proces i trebalo bi imati razumijevanja u tome, a ne da se frontalno atakuje na Sandzaklije i da se time kao kinje i optuzuju za ekavicu. To ne biste voljeli da neko drugi vama radi, a pogotovu ako vam to radi neko koga smatrate za svojeg.

Ima ekavice dosta, ali to je zbog toga sto se je u skolama samo ekavica i ucila i zestoko se je radilo na tome da se govor Bosnjaka u Sandzaku promijeni u srpski. Posto je Sandzak malo slabiji u historiji bio sa institucijama, kadrovima, intelektualcima, od Bosne, onda smo mi i vise tome podlegli. Medjutim, sada se budimo, polahko bosanski uvodimo u skole, ima nas i tvrdoglavih koji to nece i ne mogu jos da prihvate jer ne shvataju, itd.
Jednostavon receno muke zive. Tesko je ispraviti nesto sto je neko krivio desetinama godina.

Molim vas da ovo shvatite i razumijete. Nemojte se ponasati nikako nadmeno. Hvala.

[galaksija]

Interesantno je kad kazu treba Bosnjacki:).Kad im kazes Bosanski oni vicu "sta imamo mi sa Bosnom?".Ada kako sta imas hadalju...Sto rece Birdum-Bardum u Bosni imas tri naroda i tri jezika.Ako bi sad uveli recimo u Sarajevu ,gdje se uci Bosanski jezik,recimo Bosnjacki odmah bi se Srbi i Hrvati bunili itd itd...
Opet se ne slazem sa tobom.Barem u mom kraju niko se ne buni,ma kako nas nazvali:Bosancima ili Bosnjacima,sasvim je svejedno.
U Bosni i Hercegovini treba da se uci bosanski jezik (a ne bosnjacki) jer ovo je zemlja sa 3 konstitutivna naroda!Ne uci se niti hrvatski,ni srpski,ni bosnjacki,vec bas BOSANSKI JEZIK :) ( eto bar vise nije srpsko-hrvatski :) )

[Birdum-Bardum]

Opet se ovdje nešto brka. :) Bošnjački jezik ne postoji, u tom nazivu, postoji samo bosanski jezik. :) Ja sam čuo da se u Bosni trenutno uči Bosansko-Srpsko-Hrvatski jezik, jel to tačno?

[galaksija]

Opet se ovdje nešto brka. :) Bošnjački jezik ne postoji, u tom nazivu, postoji samo bosanski jezik. :) Ja sam čuo da se u Bosni trenutno uči Bosansko-Srpsko-Hrvatski jezik, jel to tačno?
Prijatelju...ovako...
1993 godine taj jezik se zvao maternji.
1994.godine zvao se takodjer maternji.
1995.g. Bosanski,srpski i hrvastki.
A od 1996-1997 samo Bosanski
Od sada se zove Bosanski jezik,ali ucenici Bosanci Hrvati koji se izjasne(ili Bosanci Srbi) da im u svjedocanstvu pise Srpski jezik/Hrvatski jezik (umjesto Bosanski) to im i bude udovoljeno.Malo je zbrkano,al sta cu.Ovu informaciju znam i 100 % je tacna jer su moji roditelji bili prosvjetari :)

[Birdum-Bardum]

Hajde mi sad reci ko se zalaže u Bosni za bosanski jezik? I ko ga smatra maternjim? Srbi, Hrvati ili Bošnjaci?

[galaksija]

Za naziv BOSANSKI JEZIK zalazu se Bosnjaci.
Hrvati u Hercegovini zele da se zove hrvatski,te se tako i zove u nekim skolama,a u Republici srpskoj taj jezik se zove srpski jezik.
ETO....

[Birdum-Bardum]

:) To automatski znači da je bosanski jezik, jezik Bošnjaka. I meni se sviđa kad je tako, jer zašto namjetati nešto nekome, ako on to neće. Neka Srbima srpski, neka Hrvatima hrvatski, a nama Bošnjacima neka ga bosanski. Dakle, Bošnjaci tu ti čiji je jezik bosanski, a ne Bosanci. :)

[galaksija]

Da,tako je prijatelju :)

[ElViRa]

Sad ce te gazdu skroz zbuniti.... :)

Hajd da mu pomognemo da nauci dobro Bosanski, jer je to i trazio... :)

[ul_8mart_br?]

Uskoro i gimnazija na bosanskom jeziku?
Tekst u danas.co.yu, 26.05.2006

[al_Bazari]

Drugi srpski udar na muslimanske Bošnjake:

UBIJANJE BOSANSKOG JEZIKA

Dr. Jusuf Mulić


Posrbljeni rumunski Vlasi i Arbanasi sve do danas proganjaju „Turke“, kako zovu muslimane od Prvog srpskog ustanka (1804-813) pod Arbanasom iz plemena Klimente (alb. Keljmendi), trgovca svinjama Đorđa Petrovića, zvanog Crni Đorđe (tur. Karađorđe), a ti progoni i pogromi neće prestati sve dok tome neko za sva vremena na put ne stane. A kako stvari stoje, izgleda da nema ko, pa se na „Turke“ mogu očekivati novi udari.

Pošto je, za sada, prošla etapa iskorjenjivanja (eng. genocide, u bos. izgovoru genocid) nad muslimanima Bošnjacima, pa više nemaju mogućnosti da ih iskorjenjuju protjerivanjem s njihovih ognjišta, masovnim ubijanjem, silovanjem njihovih žena pa čak i sasvim malih djevojčica, vršenjem drugih nečuvenih nasilja i pljačkanjem njihove imovine, a dijelom i ubijanjem bošnjačke kulture (eng. kulturocid), pljačkanjem i uništavanjem njihovih kulturnih dobara (od opljačkanih knjiga, među kojima je i biblioteka pisca ovih redova, utemeljena je Narodna biblioteka Republike srpske), rušenjem poznatih hramova kulture, bogomolja - nastavilo se sa ovom nedovršenom etapom.

Budući da nisu bili u mogućnosti spriječiti obnovu bošnjaštva, za koje su se, kao za svoju narodnost, bosanski muslimani opredijelili, sada su im počeli oduzimati pravo na bosanski jezik koji zovu bošnjačkim. Kao što je općepoznato, sve je poteklo od Srpske akademije nauka, odnosno nekakvog Odbora za jezik koji je zaključio da uz srpski nema mesta bosanskom jeziku, jer se radi o jedinstvenom, valjda srpsko-hrvatskom jeziku. Ovo je, zacijelo, dalo povoda ministru vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Mladenu Ivaniću da zaprijeti tužbom Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine i zatraži da se bosanski jezik ukine. U slučaju povoljnog ishoda njegove tužbe, budući da Hrvatima ne može osporiti pravo na njihov jezik, a bosanski „Turci“ za 416 godina prisustva Osmanlija u Bosni nisu naučili osmansko turski, neminovno bi im preostalo da govore srpskim ili, u najboljem slučaju, srpsko-hrvatskim jezikom. Iz nepoznatih razloga Ivanić tužbu nije podnio, ali su na taj način ohrabreni, taj posao nastavili drugi, niži dužnosnici Republike srpske. Po gorljivosti protiv bosanskog jezika koji naziva bošnjačkim posebno se ističe neka baba, nakinđurena tako da podsjeća na cirkusku blagajnicu iz dvadesetih godina prošlog vijeka. Očito neobrazovana i u ovo pitanje neupućena, zaprijetila je tužbom svima onima koji pokušaju osporiti jezik Vuka Stefanovića Karadžića.

Vezano za nastavak kulturocida neophodna su neka pojašnjenja. U Bosni se od pamtivjeka govori bosanskim jezikom i piše jednom odlikom ćiriličnog pisma koja se zove bosančica. Na ovom jeziku i ovim jezikom pisane su sve povelje bosanskih vladara počev od prve poznate bana Kulina od 29. kolovoza/avgusta 1189. godine (izdata Dubrovčanima s pravom slobodnog kretanja i trgovanja u Bosni o.p.), svi natpisi na hramovima Crkve bosanske, na grobnim spomenicima i dr. Posljednje poznato pismo pisano pismom bosančica, napisala je jedna travnička begovica kao žalbu za oduzetu imiovinu koju je uputila srezu travničkom 1947. godine.

Od druge polovine XIII vijeka do dolaska Osmanlija, Vlasi i Arbanasi su, kao stočari polunomadi, svoja zimišta imali samo u feudalnoj oblasti srednjovjekovne bosanske države Hercegovina (u ostale dijelove Bosne su ih naseljavali Osmanlije). Postepeno su počeli učiti bosanski i napuštati izvorne jezike: rumunski i albanski. Jedino što Vlahe, odnosno današnje Srbe u Bosni i Hercegovini, još uvijek veže za rumunski jezik, jeste nemogućnost da, kao ni ostali Romani (osim Španaca koji to mogu izgovoriti zahvaljujući Maurima), izgovaraju glas ha, pa hljeb zovu I****m, Hercegovinu Ercegovinom, Hasana Asanom, a na kraju riječi glas ha zamjenjuju glasom ha, pa umjesto odoh izgovaraju odok, dođoh kao dođok. Glas ha izgubio se i u vlaškim prezimenima: (H)Asanović, (H)Ršumović, (H)Ristić, (H)Odak i dr. U Bosni i Hercegovini danas nerazgovjetnim rumunskim jezikom govore još samo malobrojni Karavlasi, poznati i pod nazivom Kalajdžije (romanizirani crni Vlasi, porijeklom iz Afrike).


A sada o srpskom jeziku i Vuku Stefanoviću Karadziću

Srpski jezik je staroslavenski crkveni, kao i njegovo pismo, koje je jedna odlika ćiriličnog pisma. Tekstove pisane ovim jezikom i pismom (molitvenike, hrisovulje/povelje, zakone i zakonike, rodoslovlja i dr.), nijedan današnji Srbin bilo gdje se nalazio, ne bi mogao ni pročitati ni razumjeti. Samo primjera radi, evo kako je u prvom broju Srpskog letopisa Matice srpske u Novom Sadu iz 1826. godine oslovljen arhiepiskop (srijemsko) karlovačke mitropolije: “Ego prevoshodišelstvo visokopreosvještenij i visoko dostojnišij gospodin Stefan Strašimirović ot Kulpin, pravoslavnij Arhiepiskop Karlovačkij, naroda Serbskoga i Vlaškoga u C.K. (skraćenica za Carevinu Austriju o.p.) deržavama.”

Kao porijeklom Roman iz vlaškog plemena Drobnjak, čiji su katuni svoja zimišta imali na širem području oko Pljevalja, te područja Morače i Tare, gdje se (uz Prijepolje) njegovao najljepši govor bosanskog jezika, s naglašenim tvrdim ijekavskim izgovorom, ni Vuk nije mogao izgovoriti glas ha, pa je pisao o (H)Ajduk Veljku, baladu Hasanaginica koju je proglasio srpskom kao Asanaginica, Hercegovinu je zvao Ercegovina itd.

Nema nikakve sumnje u činjenicu da je Vuk staroslavenski crkveni srpski jezik i pismo, koji su nazvani srpskim, zaista preobrazio i to upravo u duhu bosanskog jezika, ostavljajući mu čak i ijekavski izgovor (koji je kasnije u Vojvodini zamijenjen ekavskim, a kasnije službeno i u čitavoj Srbiji u današnjim granicama). Međutim, tako preobraženi srpski govorni jezik zadržao se samo u Šumadiji i u Vojvodini. U tome su Vuku u znatnoj mjeri pomogli Vlasi iz Hercegovine u njenim tadašnjim granicama, i sa znatnog dijela današnje Crne Gore (Pljevlja, Kolašin, Nikšić, bosanski dio Boka Kotorske od Sutorine do Risna, Podgorica idr.) naseljavani od sredine XVIII vijeka u Šumadiju. Među njima je bila i Vukova porodica. Oni su sa sobom donijeli bosanski jezik. Dobar dio njih i danas govori bosanskim jezikom, ijekavskog izgovora. (Tako je govorio i pretposlednji ministar odbrane SFRJ general armije Nikola Ljubičić, rođen u selu Karan kod Uzica, a Ljubomir Ršumović je pričao da on govori ekavskim, ali da svi u njegovoj porodici i danas govore ijekavskim izgovorom). U bivšem Niškom pašaluku (okruzi Niš, Pirot, Vranje i Leskovac) stanovnici, koje šumadijski Srbi nazivaju Bugarašima, Starosrbi na Kosovu i u Crnoj Gori/Goranci, govore jezicima koje Srbi izvan tih područja ne mogu razumjeti.

Ako je ona spomenuta baba mislila da je fonetski pravopis: Piši kao što govoriš, a čitaj kao što piše, osmislio Vuk Stefanović Karadzić, onda je moram razočarati. Njega je još 1730. godine osmislio Bunjevac fra Lovro BračuIjević i objavio u uvodu knjige Uzao serafinske (čitaj goruće) ljubavi. To je, dakle, bilo 57 godina prije Vukovog rođenja (1787), pa nema nikakve osnove za pretpostavku daje on pokrao Vuka. Prema tome, kao što je krao tuđa kulturna dobra, tako je pokrao i fra Lovru Bračuljevića.

Republika srpska donijela je 19. srpnja/jula 1996. godine Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisma (Službeni glasnik RS 15/96), kojim je propisan srpski jezik ekavskog književnog izgovora. Ovim jezikom u Republici srpskoj govore samo uvezeni Srbi izvan Bosne i Hercegovine (Svetlana Cenić i dr.), dio političara, dužnosnika i privrednika govore nekakvom mješavinom/mešavinom bosanskog jezika ijekavskog i srpskog ekavskog izgovora, a široke narodne mase govore čistim bosanskim jezikom ijekavskog izgovora, bez upotrebe glasa ha. To što Srbi u Republici srpskoj pišu ćiriličnim pismom, nikako ne znači i da govore srpskim jezikom.

Srbi u Republici srpskoj jezik kojim govore mogu nazivati onako kako se opredijele i to im niko ne može osporiti, ali ga zakonom ne mogu oglašavati obaveznim za sve njene građane. To isto pravo moraju priznati i Bošnjacima, odnosno svim građanima Bosne i Hercegovine, koji su saglasni da baštine vjekovni jezik Bosne.

Na Mladenu Ivaniću je ostalo da javno odgovori na dva pitanja i ispuni jedan uslov. Prvo pitanje glasi: Ako se u Bosni nije govorilo bosanskim jezikom, onda treba navesti koji je to drugi jezik bio? D r u g o pitanje glasi: U čemu se razlikuju jezik kojim govore on i predsjednik Vlade u kojoj je ministar? Budući da Mladen Ivanić ne govori srpskim jezikom, a nema dokaza ni da li zna pisati ćiriličnim pismom, uslov glasi: Neka uz prisustvo javnosti, bez pomoći pomagala i šaptača, uzme papir i olovku u ruku pa književnim srpskim jezikom ekavskog izgovora i pismom ćirilica napiše tekst po želji (na primjer, makar i zakašnjelu ostavku na ministarsku fotelju). Ako ovako postupi, od pisca ovih redova može zatražiti da ispuni bilo koji uslov i on će tako postupiti.


P.S.: Preko ovih udara nikako se ne smije preći, jer je u pitanju ugrožavanje prava na opstojnost bošnjačkog naroda i njegove kulture. Bilo je za očekivati da odgovor na ove, ali i druge izazove, ponudi neki Bošnjak jezikoslovac, jer bi to zacijelo, bolje od potpisnika ovoga teksta uradio. Ali, pošto nije, onda mi nemamo pravo prigovoriti da se prtim u njihov posao. A nekoje to već jednom morao početi.


Ovo su neke stvari koje mi, kao Bošnjaci, trebamo znati, kako kaže profesor Ferid Muhić, čisto zbog sebe a ne da bi nekog ko nam osporava jezik ubjeđivali i raspravljali se sa njim.

Znači, da bi naš jezički identitet bio prihvaćen bitna su i ova dva uslova: da smo ga svjesni i da o tome sa drugima ne smijemo i ne trebamo raspravljati.

[ERASER]

Bosanski jezik??? Hahahahaha....Sta sve necu procitati ovde...Kakav crni Bosanski jezik! Hocete da prepravljate Srpski i Hrvatski pa da pravite Bosanski...Pa stvarno smesno...

[ul_8mart_br?]

Hocete da prepravljate Srpski i Hrvatski pa da pravite Bosanski...Pa stvarno smesno...

A koja je razlika izmedju srpskog i hrvatskog jezika?

[ERASER]

Pa u sustini ne bi trebalo biti razlike, ali su Hrvati "napravili" sada svoj jezik koji se razlikuje u milion stvari od Srpskog. Odem npr. u Split i kao da sam otisao u skroz drugu drzavu u kojoj se prica meni neki nepoznat jezik. Pa sad hocete i vi!!!???

[ul_8mart_br?]

Postoji li hrvatski jezik ili ne, gore si ga naveo pored srpskog.

[ERASER]

Vidim da imas 37 godina pa bi morao znati da li postoji ili ne!? U skoli si ucio Srpsko-Hrvatski u tvoje vreme. A znas vec od kad postoji posebno Srpski, a posebno Hrvatski...A Bosanski niti je kad postojao niti ce postojati...

[ul_8mart_br?]

Znaci hrvatski postoji, jeli tako?

[ERASER]

Pa koliko jos puta bi trebao da ti napisem pa da bi skontao sta mislim! Bilo bi lepo da das svoje misljenje umesto sto se ponavljas!!!

[ul_8mart_br?]

Prvo da cujem od tebe eksplicitno postojı li hrvatski jezik ili ne, onda cemo dalje.

[ERASER]

Hrvatski jezik postoji! Dovoljno??? I 'ajde ako mozes da budes malo brzi molim te!

[ul_8mart_br?]

Dobro ako hrvatski postoji, onda mi reci na osnovu koje logike u tvom nekom mentalnom sklopu bosanski jezik ne moze postojati. Tvoj odgovor dakako ne odredjuje njegovu egzistenciju, moje interesovanje je kao ono kad doktor nadje na jednog pacijenta o kom je dugo mastao. Sta je to u tvom karakteru sto te toliko nervira pri pomenu bosanskog jezika?

[ERASER]

Hrvatski jezik moze postojati jer je postojao Srpsko-Hrvatski jezik. Hrvati kada su dobili svoju drzavu, ostavili su samo to Hrvatski, ali u sustini zna se koji je to jezik. Mene nista ne nervira po pitanju "Bosanskog" jezika jer taj jezik i ne postoji osim u masti pojedinaca. U Bosni je bio Srpsko-Hrvatski do rata, a sada su Srpski i Hrvatski posebno. I zato moram da se nasmejem na ovo "Bosanski jezik"!!!

[ul_8mart_br?]

Pa jesu li hrvatski i srpski jedan te isti jezik u stvari?

[ERASER]

Poslednji put ti odgovaram na to pitanje!
Srpski i Hrvatski nisu jedan isti jezik! U vreme bratstva, jedinstva i ostalih sranja su pokusali da naprave jedan jezik od toga. I u sustini to je bilo to do '91. Kada su Hrvati "otisli" poceli su praviti opet posebno svoj jezik samo da bi se sto vise razlikovao od Srpskog. A da li je on bio takav kakav je sad pre 100 godina, e to vec ne bi znao!!!

[ul_8mart_br?]

Prije pet minuta si rekao da je postojao srpsko-hrvatski jezik i da se zna u "sustini" koji je to jezik:

Hrvatski jezik moze postojati jer je postojao Srpsko-Hrvatski jezik. Hrvati kada su dobili svoju drzavu, ostavili su samo to Hrvatski, ali u sustini zna se koji je to jezik.

Sad vidim u zadnjoj poruci kazes da je to razlicit jezik, tj srpski je razlicit od hrvatskog. Jeli srpsko-hrvatski bio jedan jezik i da li se taj jezik razlikuje od srpskog i hrvatskog jezika.

[ERASER]

Najbolje da ti nacrtam! Idi bre leci se!

[ul_8mart_br?]

Dobro ako su srpski i hrvatski razliciti jezici, kako je mogao postojati srpsko-hrvatski jezik? Da li moze postojati njemacko-francuski jezik? Hajde sto si takav, objasni nam ove stvari. Pretpostavljam da imas znanje o lingvistici, zato sam uporan.

[Yeni_Pazarac]

Zao mi je kada naidjem na ovakve slucajeve kao sto je ERASER , tako pocne da siri mrznju , sovinizam , destruktivizam , nacionalizam a sve u ime sopstvene ogranicenosti , duhovne zakrzljalosti , neodoljive zelje za samoisticanjem , posto je verovatno neprimetan na drugom mestu ili forumu , pa dodje na lijepo i mirno mesto opet da bi sebe jos vise ukopo i ponizio , steta , nikad da nauce ...

[ERASER]

Srpsko-Hrvatski jezik je mogao postojati jer se u to vreme propagiralo bratstvo i jedinstvo i bila je ista drzava ta dva naroda. Bilo je sve to vestacki, ali je bilo. A Nemacko-Francuski, to radije ne bi komentarisao...

[ul_8mart_br?]

Pazarac mi smo gostoprimljiv narod i u tom duhu se lijepo ophodimo prema ERASERU. Ja sam samo malo zbunjen sa njegovim objasnjenjima oko jezika, mislim da se i on malo zapetljao, mada vidim da poznaje tu materiju.

[ERASER]

Zao mi je kada naidjem na ovakve slucajeve kao sto je ERASER , tako pocne da siri mrznju , sovinizam , destruktivizam , nacionalizam a sve u ime sopstvene ogranicenosti , duhovne zakrzljalosti , neodoljive zelje za samoisticanjem , posto je verovatno neprimetan na drugom mestu ili forumu , pa dodje na lijepo i mirno mesto opet da bi sebe jos vise ukopo i ponizio , steta , nikad da nauce ...
Ja koliko mogu da primetim, dosta ljudi na ovom forumu (ono sto sam stigao da procitam) poseduje vecinu tih tvojih nabrojanih osobina i nisam primetio da je neko od vas negativno komentarisao odredjene nacionalisticke, sovinisticke ili destruktivne komentare muslimana sa ovog foruma. Tako da, Pazarac, 'oladi i ne pricaj gluposti...

[Yeni_Pazarac]

Gluposti prate ono stavove koje se kose sa istinom i kriterijumima istinosti , ono sto mi pricamo zaista jeste i zaista se desilo , dok ono sto ti i tebi slicni pricaju je ono sto sam vec gore naveo , kao sto rekoh , nikad da nauce ...

[ERASER]

Pa to ste vi sami sebe ubedili da je stvarno tako, da je istina i da se desilo. Ali u sustini zamazujete oci jedni drugima pokusavajuci da budete nesto. Ali ne moze to tako preko noci...

[ERASER]

E da, zaboravih da vas pitam, a koji vi to jezik govorite???

[Yeni_Pazarac]

Volijo bi da shvatis da ti mi nismo krivi sto si nadojen RTS 1 , RTS 2 medijskim ispiranjem ljudskosti i etickih vrijednosti , rasto su u Naciji od koje ceo svijet pokusava da se distancira , proucavaju vas destruktivizam i nezrelo Nacionalno ponasanje decenijama , koristeci vas model politike kao nesto sto vodi u sigurnu propast , na predavanjima u sferama politickih nauka govore o vama kao o ljudima cije ubedjenje , nacionalizam kao i istorijska utemeljenost prelazi sve granice realnosti i istinitosti , pa opet zelite da se dokazujete i pokazujete , moje pitanje glasi , KOME ?

[ERASER]

Bla, bla, bla...Supljiras malo, a neces da mi odgovoris koji to jezik ti govoris!!!???

[ul_8mart_br?]

Hrvatski :D

[ERASER]

Hrvatski :D


Hahahahaha...dobra ti ta...:D Zivis u Srbiji, govoris Hrvatski, pa ti si uspeo u zivotu covece!!! Jos neke stvari da prihvatis i eto Srbina opet od tebe!!!;)

[ul_8mart_br?]

Nemoj o tome u ovoj temi, rekoh ti vec neko ce uletiti i reci da si ti Turcin i sta cu vam poslije. Ovdje cemo o tvojoj specijalnosti tj jezicima..

[ERASER]

Pa posto ti nemas bas mnogo veze o tome, necemo vise. Radije cu malo do grada na koje pivce, ipak je petak vece. Pisemo se nekom drugom prilikom...:)

[ul_8mart_br?]

Bogami nisam siguran da ce svako na forumu proniknuti u tvoje vrsno znanje o jezicima, jos manje o dogadjanjima u Bosni; zato bi na vrijeme trebao udarit po glavi i vratiti sve daske na svoje mjesto ako mislis da pises jos ovdje.

[ERASER]

A do pisanja ovde mi je stalo kao do "lanjskog snega". Previse je kompleksasa ovde definitivno i nemam zivaca da se raspravljam. Samo sam hteo da vidim koliko ste objektivni po pitanju nekih stvar, ali....:confused:

[Murga]

Ja sam reci mo savladao Bosanski jezik, preko vjerskih i drugih knjiga a mislim da sam savladao i Hrvatski a eto ti nikada nisam bio u BiH i Hrvatskoj.:D
Samo citanje usavrsava jezik a ti mozda Emire malo si citao knjiga na ijekavicu.:D

[Birdum-Bardum]

erasere, ima li crnogorski jezik?

Hvala.

[PoslaniciManjinaSrdanSajn]

Pa to, "lanjski...", kompleks turskih rijeci:cool:

[bosnjak]

Svi mi govorimo Bosanski jezik samo ga to srbi okrecu i asimiliraju Sandzacke Bosnjaka,ali mogu se samo razocarati!Mi jasno stojimo iza ISTINE!Vuk nije nista novo izmislio samo je prepisao i to je to,svidelo se kome ili ne!:)

[Pustinjak]

Pa u sustini ne bi trebalo biti razlike, ali su Hrvati "napravili" sada svoj jezik koji se razlikuje u milion stvari od Srpskog. Odem npr. u Split i kao da sam otisao u skroz drugu drzavu u kojoj se prica meni neki nepoznat jezik. Pa sad hocete i vi!!!???

To nije istina.Dalmatinci imaju stotine talijanskih riječi i ništa se ne razumiju sa Zagrebčanima.Hrvatske novokomponirane riječi su uspjele samo dijelom u Slavoniji,a nikako u Dalmaciji,gdje se i danas kaže šolda,škura,pjat,luna i ostalo.

[Pustinjak]

Svi mi govorimo Bosanski jezik samo ga to srbi okrecu i asimiliraju Sandzacke Bosnjaka,ali mogu se samo razocarati!Mi jasno stojimo iza ISTINE!Vuk nije nista novo izmislio samo je prepisao i to je to,svidelo se kome ili ne!:)

Vuk se je oslonio u igradnji rječnika na govor u Bosni i Hercegovini,tj.istočnoj Hercegovini,odakle je i on bio.

[divi8zijas]

bosanski se moze pisati i sa cirilicom.Ne moze se govoriti ekavicom.

[MyNameIsBond]

divizijas! ja govrim bosanskim jezikom i tacka :p
a znas ponekad kazem npr: "pijeto" umEsto pijetao

:p:p

[MyNameIsBond]

pogledaj malo po udzbenicima o bosanskom jeziku o narecjima u njemu i sl.
jedno je tvoje misljenje, ja sam ih se svakakvih nasluso.. misljenja...
recimo u BiH sam moga cuti kako u Sandzaklija ne samo da ne moze govoriti bosanskim jezikom nego ne moze biti ni Musliman!!!! smijesno da nije zalosno
opet u NPu mos cuti misljenje da Bosanac nikada ne moze biti Musliman!!! i to kao normalna stvar u kahvi ili nekom sijelu (posedku -bosanski jezik takodje)

naucna je cinjenica da se bosanski ipak moze govoriti i ekavicom i cirilicom! npr prije sto pedeset godina je bilo nezamislivo da se koristi latinica!!! ali eto moze...

a kada smo vec kod bosanskog, nikako se ne moze pisati SA cirilicom, ali cirilicom svakako da moze

[Birdum-Bardum]

Bosanski jezik, maternji jezik Bosnjaka, je ponovno izbacen sa Regionalne televizije. Jeste da slabo gledam tu televiziju, a i inace sam je slabo gledao, primjetih kako vise nema ijekavice, tj. nema bosanskog jezika na njoj. Nisam bas totalno propratio da vidim idu li jos uvijek VIJESTI ili ce to skloniti lagano, kao sto i inace lagano sklanjaju, malo po malo, takve stvari.
Jedan mi prijatelj rece, ja licno to nisam vidio, da je cuo Galiba kako mu se je u nekoj emisiji izotela ijekavica i odmah se je brzo "ispravio" i izgovorio tu rijec ekavicom.
Iz toga izvlacim zakljucak, mada ne mora da znaci, da je vjerovatno dobio komandu da vise ne prica ijekavicom, vec ekavicom.

Ne bi bilo zgoreg malo propratiti i obratiti paznju na to i zabiljeziti, koliko da ima zabiljezeno. Jos ako sklone kartu Sandzaka (logo), onda tu nema sta da se prica vise.

[insajder javlja]

ma neće skinuti taj logo :D
karta i prvo slovo R, him baš odgovaraju...
RaškaTV

[Birdum-Bardum]

Fobija prema bosanskom jeziku

U PETAK, 15. avgusta, održana je četvrta sjednica Skupštine opštine Priboj, na čijem dnevnom redu su razmatrane čak 33 tačke. Zbog obimnog dnevnog reda sjednica je trajala 6 i po sati. Četrdeset, od 41-og odbornika, koliko participira u radu lokalnog parlamenta, razmatrali su uglavnom kadrovska rješenja za upravne, nadzorne i školske odbore. Sjednicu je, međutim, obilježila rasprava o nacrtu novog Statuta opštine, koja je trajala više od dva sata. Najviše uzbuđenja i najžučnije polemike vodile su se oko člana 5. Statuta, koji tretira službenu upotrebu jezika i pisma.

Opštinsko vijeće, kao predlagač Statuta, većinom glasova usvojilo je varijantu po kojoj je na teritoriji opštine Priboj u službenoj upotrebi samo srpski jezik i ćirilično pismo, bez obzira što Ustav, Zakon o lokalnoj samoupravi i Zakon o zaštiti ljudskih i manjinskih prava obavezuje lokalnu samoupravu da primjeni odredbu da u službenu upotrebu uvede jezik manjina koje su se na popisu stanovništva iz 2002. godine u procentu većem od 5% od ukupnog broja stanovnika te opštine izjasnile da govore svojim maternjim jezikom. Opština Priboj ispunjava te uslove, međutim, političke stranke SRS, SPS, DSS i NS, već duži niz godina ispoljavaju fobiju prema bosanskom jeziku, te je iz tih razloga jezik Bošnjaka u Priboju još uvijek na čekanju.

Statut u kojem nema bosanskog jezika usvojen je sa 23 glasa, dok su odbornici DS-a, SDA, SDP, G17 plus, LDP i jedan odbornik GG, njih ukupno 17, poslije duge rasprave i replika glasali protiv usvajanja Statuta.

Žučna rasprava je vođena i povodom izvještaja o ostvarenim prihodima i rashodima u prvih šest mjeseci tekuće godine, jer su predstavnici nove vlasti postavljali brojna pitanja o neizmirenim obavezama za infrastrukturu, gdje su dugovi uglavnom učinjeni za asfaltiranje ulica u predizbornoj kampanji i ostavljeni novoj vlasti da izmire obaveze po ugovorima koje je potpisao bivši predsjednik opštine.

Odbornici su uz primjedbe usvojili i rebalans budžeta za 2008. godinu koji je uvećan za nešto više od 6%.

Autor: Džemail Halilagić
Izvor: Sandžačke novine

[Birdum-Bardum]

Četvrti „rođendan“ bosanskog

U Osnovnoj školi „Dr. Ibrahim Bakić“ u Ljeskovi svake se godine, na Dan škole 20. oktobra, obilježava datum uvođenja bosanskog jezika u redovnu nastavu.

U OSNOVNOJ školi „Dr. Ibrahim Bakić“ u Ljeskovi, 20. oktobra, se obilježava Dan škole. Tog datuma, 2004. godine, u ovoj školi održan je, čas bosanskog jezika, prvi put u Sandžaku, nakon 97 godina, još od vremena kada ga je zabranila austro-ugarska administracija u Bosni. Bošnjaci su, dakle, čitav jedan vijek govorili svojima maternjim jezikom, a morali su ga imenovati srpskim, hrvatskim ili srpsko-hrvatskim. Konačno su, 20. oktobra 2004. godine, u jednoj gornjopešterskoj školi „probili led“ i profesorica razredne nastave Fikreta Tutić je za svoje đake, ali i za brojne goste iz lokalne zajednice, Bošnjačkog nacionalnog vijeća i kulturnog i javnog života, održala čas bosanskog jezika. Nakon toga je u beogradskim medijima uslijedila prava hajka protiv bosanskog jezika, a skrštenih ruku nisu sjedile ni institucije poput Akademije nauka, da bi i Ministarstvo prosvjete brže bolje, preko Školske uprave u Kraljevu, naložilo školskim nadzornicima i savjetnicima da se rastrče po sandžačkim školama i provjere - gdje se to i ko usudio da u dnevnike ubilježi časove bosanskog. No, svako čudo za tri dana. Bosanski jezik je sada integralni dio školskih programa, doduše još uvijek samo kao izborni predmet, ali će se i to uskoro promijeniti.
Ovogodišnja proslava Dana škole u Ljeskovi protekla je u svečarskoj atmosferi. Lijepo vrijeme miholjskog ljeta olakšalo je brojnim gostima da dođu i prisustvuju prigodnom programu proslave. Nakon što je domaćin, direktor škole Medžid Mujović pozdravio prisutne i zahvalio se gostima što su se odazvali pozivu, ispred BNV govorio je Zekerija Dugopoljac, iznijevši nekoliko podataka o načinu implementacije bosanskog jezika i o procentualnoj pokrivenosti đačke bošnjačke populacije nastavom ovog predmeta. Indikativni su podaci, po njegovim riječima, da u osnovnim školama u novopazarskoj opštini u zadnje dvije godine broj učenika koji se opredjeljuju da uče svoj maternji jezik opada, pogotovo u petom i šestom razredu, što u ukupnom skoru smanjuje obuhvaćenost za oko tri procenta, sa 81% u 2006/07 godini na 78% ove školske godine.
Ispred Državnog univerziteta šef studijske gupe za bosanski i srpski jezik, Dr. Abdulah Mušović, pored čestitki upućenih domaćinima, istakao je da će najbolja podrška bosanskom jeziku, ali i bošnjačkoj književnosti i kulturi, biti stručni kadrovi koji se na ovoj visokoškolskoj ustanovi školuju, a ove godine je upisana na ovu studijsku grupu treća generacija studenata.
Svoja sjećanja na prvi čas bosanskog jezika iznijela je i Fikreta Fakić, a svečanoj atmosferi doprinio je prigodan kulturni program koji su domaćini pripremili. Učenici su kazivali stihove Rasima Ćelahmetovića, Hajra Ikića, Omera Turkovića, a muzički dio programa izvanrednim nastupom popunio je Rifat Ramović. Tutinska folklorna grupa je, svojim dobro uvježbanim koreografijama, još jednom pokazala ljepotu sandžačkih bošnjačkih narodnih igara i svojim nastupom je oduševila sve prisutne.
Na kraju su svi prisutni imali prilike da se počaste pešterskim specijalitetima, jer su se domaćini potrudili da i na taj način pokažu dio svoje bošnjačke tradicije.

Izvor: Sandžačke novine

[Birdum-Bardum]

Bosanski stigao i do osmog

ZADATAK Odbora za obrazovanje, kao stalnog radnog tijela Bošnjačkog nacionalnog vijeća, jeste da se, pored ostalog, stara o izradi nastavnih programa za nastavni predmet Bosanski jezik sa elementima nacionalne kulture. Taj zadatak je Odbor ispunio i, na svojoj redovnoj sjednici, održanoj 1. novembra, verifikovao nastavni program za VIII razred.
Članovi Odbora su, uz četiri dopune u oblasti književnosti, prihvatili predloženi tekst programa, procijenivši da je program dobar i sveobuhvatan. Verifikovani program se dostavlja Zavodu za unaprjeđivanje obrazovanja i vaspitanja u Beogradu, a oni ga dalje proslijeđuju Prosvjetnom savjetu na usvajanje, nakon čega se objavljuje u Prosvjetnom službenom glasniku. Istu proceduru prošli su programi od prvog do sedmog razreda i svi su prihvaćeni, pa će tako, uvjereni su u Odboru za obrazovanje, biti i sa programom za VIII razred.
Na sjednici je bilo riječi o problemima sa kojima se sreću učenici i nastavnici kad je riječ o implementaciji bosanskog jezika u školama. Najveći problem je nedostatak udžbenika za šesti razred. Iako je školska godina uveliko u toku, a za bosanski jezik se izjasnilo više od 1400 učenika šestog razreda, udžbenika još nema. Dogovor o štampanju ovog udžbenika, postignut krajem proljeća sa beogradskim Zavodom za udžbenike, nije realizovan zato što se tako prohtjelo sada već bivšem direktoru Radošu Ljušiću. Bošnjacima ostaje da se nadaju da će novi direktor, Miroljub Albijanić, ispuniti obavezu koju je Zavod prihvatio. Da bi se nekako premostila praznina, Odbor je predložio da se iznađe mogućnost da se fragmenti iz već pripremljenog teksta udžbenika urade u obliku separata i podijele učenicima, a da se kod Zavoda za udžbenike ponovo insistira na ispunjavanju njihove zakonom predviđene obaveze da obezbijede udžbenike i za bošnjačku djecu, kao što to čine i za sve ostale.
S obzirom da je program za sedmi razred prihvaćen od strane republičkih nadležnih institucija, na sjednici je zaključeno da treba krenuti u proceduru izrade udžbenika za sedmi, a potom i za osmi razred.

Izvor: Sandžačke novine

[Birdum-Bardum]

Bosanski obavezan a ne izborni

U ostvarivanju legitimnog prava na izučavanje i upotrebu maternjeg jezika problema imaju i ostale manjinske zajednice, a ne samo Bošnjaci.

Na inicijativu Zaštitnika građana, u Beogradu je, prošlog četvrtka, održan sastanak sa predstavnicima nacionalnih savjeta, na temu „Problemi u obrazovanju na jezicima manjina“.
S obzirom da su se za ovo pitanje zainteresovali predstavnici ove, relativno nove institucije, očigledno je da u ostvarivanju legitimnog prava na izučavanje i upotrebu maternjeg jezika problema imaju i ostale manjinske zajednice, a ne samo Bošnjaci. To je potvrđeno svim onim što se na pomenutom sastanku moglo čuti.
Problemi u tzv. manjinskom obrazovanju su brojni i raznovrsni. Jedan od zajedničkih problema, na koji su predstavnici svih nacionalnih savjeta skrenuli pažnju, jeste status nastavnog predmeta „Maternji jezik sa elementima nacionalne kulture“. Naime, pozitivnom zakonskom regulativom u oblasti obrazovanja predviđeno je da se obrazovni proces u sredinama u kojima žive manjinske zajednice odvija na maternjem jeziku te zajednice.
Ukoliko se nastava izvodi na srpskom jeziku, kao što je to slučaj kod nas, članom 5. Zakona o osnovnom obrazovanju na primjer, predviđeno je da se u školama koje pohađaju pripadnici manjine organizuje dvojezična nastava, ili da se makar kao poseban predmet izučavaju maternji jezik i nacionalna kultura. Pravilnicima koji imaju snagu podzakonskih akata, čijoj pripremi kumuje Zavod za unaprjeđivanje obrazovanja i vaspitanja u Beogradu, regulisan je način na koji će se maternji jezik izučavati, a to je zasad oblik izbornog predmeta, što manjinama ne odgovara.
Svi manjinski predstavnici bez izuzetka ponovili su zahtjev da maternji jezik mora imati status obaveznog predmeta, a nikako da ostane u grupi izbornih, kako je to sada važećim Pravilnikom propisano.
Predstavniku Zaštitnika građana, dr. Goranu Bašiću, predočeno je da je od Ministarstva prosvjete RS u više navrata traženo, i u pojedinačnim i u zajedničkom zahtjevu potpisanom od strane ovlašćenih predstavnika svih nacionalnih savjeta, da se izvrši izmjena Pravilnika o nastavnim programima i da se predmet Maternji jezik sa elementima nacionalne kulture svrsta u red obaveznih nastavnih predmeta, ali su na pojedinačne zahtjeve stizali negativni odgovori, a na zajednički zahtjev se čak nije ni odgovorilo.
Osim ovog, predstavnici Bošnjačkog nacionalnog vijeća iznijeli su i ostale probleme s kojima se Bošnjaci susreću u procesu nastave bosanskog jezika. Predsjednica Odbora za obrazovanje Muratka Fetahović je naglasila problem imenovanja jezika i izrazila protest protiv dosadašnje prakse Zavoda za unaprjeđivanje obrazovanja i vaspitanja koji priprema za objavljivanje nastavne programe dobijene od nacionalnih savjeta, pa se u slučaju programa za bosanski jezik ispred naziva „bosanski jezik“ svuda i uvijek dodaje „bošnjački jezik“, uprkos Zakonu o ratifikaciji Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima, koji u članu 3. pobraja deset manjinskih jezika na koje se primjenjuju odredbe Povelje, a među njima i „bosanski“ a ne „bošnjački“ jezik.
Na sastanku je, takođe, predočen i problem udžbenika za bosanski jezik. Bošnjaci su se do sada za udžbenike snalazili sami, kako su znali i umjeli, s obzirom da nadležne državne institucije nisu htjele da se o tome pobrinu, iako ih zakon na to obavezuje. Na sastanku je ponovo zatraženo da se takva praksa promijeni i da se za bošnjačku djecu obezbijede udžbenici pod istim uslovima kao i za svu drugu djecu. Da li će intervencija Zaštitnika građana, obećana i ovom prilikom, pomoći da bar neki od navedenih problema budu riješeni, ostaje tek da se vidi.

Izvor: Sandžačke novine

[prijepoljac1]

GALEDAM VECARAS NA fox TV ,, kako se SDP buni sto nedaju bosnjacki jezik u Priboju i kako ce da tuze ustavnom sudu ,,, i sve bito bilo uredu da jednici SDP nisu na vlasti u Prijepolju i SDA 4 godine insistira na tom pitanju , jos pre dvije godine je tuzen presednik opstine turkovic , nisu zeljeli ni da pomenu a ne da usovje a sd se kao oni bune , stvarno su jadniii svi sa jnihovm presednikom pogotovu,, na skida se covjek sa sa TV kao da je zakupio cjelu drzavu , sta li je ovo ljudi hahaha i frzder jos malo kad otovrim ima da rasim izleti iz njega

[Birdum-Bardum]

Samo jedna mala ispravka. Nije bošnjački nego bosanski, jer ovo bošnjački hoće da nam nametnu Srbi na čelu sa SANU (Srpskom Akademijom Nauka i Umjetnosti) kroz njihovu teoriju o tome kako se na srpskom bosanski jezik zove bošnjački.
Zbog toga nam namjerno na svaki udžbenik ispred bosanski dodaju bošnjački. Na taj način unose zabunu u naš ionako zbunjen narod.

Dakle, maternji jezik Bošnjaka nije bošnjački, već bosanski. To treba dobro zapamtiti, jer je to veoma važno. I gdje god čuješ nekog Bošnjaka da za svoje maternji jezik kaže bošnjački ispravi ga, na lijep način, i reci mu da je to bosanski, a ne bošnjački.

[bosnjak]

TORCIDA SANDZAK ( BOSANCICA )

http://img110.imageshack.us/img110/2098/torcidasandzakcr1.jpg

p.s Ovo Emir ne umije :D

[insajder javlja]

ne umije sigurno:D
kad bi neko:icon_rolleyes: postavio ovu sliku i na tamo-onaj forum:D

[bosnjak]

ne umije sigurno:D
kad bi neko:icon_rolleyes: postavio ovu sliku i na tamo-onaj forum:D

A sta ako se ofiramo :D ?

[insajder javlja]

A sta ako se ofiramo :D ?

:lol:

[insajder javlja]

ma nisu oni toliko inteligentni

[bosnjak]

:lol:

Samo reci temu,podnaslov:icon_xd:,stavljamo je:icon_wink:

[insajder javlja]

pa ona sa fudbalom:D
na kojoj ja trenutno nemogu da pišem jer treba da prođe 24 sahata "od prethodnog priloga"

taman će mi bosančica dobro doć':D

[bosnjak]

pa ona sa fudbalom:D
na kojoj ja trenutno nemogu da pišem jer treba da prođe 24 sahata "od prethodnog priloga"

taman će mi bosančica dobro doć':D

Finish :icon_wink:

[insajder javlja]

tamo-ona' forum
vevevece.djecalošihdirektora.orđ (http://forum.novipazar.org/thread.php?threadid=1618&boardid=36&page=69#1371)

[bosnjak]

HISTORIJA MAGISTRA VITA EST

http://img239.imageshack.us/img239/8554/bosancicayd9.jpg http://img209.imageshack.us/img209/3636/gramatikaas3nf5.jpg

A sada o srpskom jeziku i Vuku Stefanoviću Karadziću

Srpski jezik je staroslavenski crkveni, kao i njegovo pismo, koje je jedna odlika ćiriličnog pisma. Tekstove pisane ovim jezikom i pismom (molitvenike, hrisovulje/povelje, zakone i zakonike, rodoslovlja i dr.), nijedan današnji Srbin bilo gdje se nalazio, ne bi mogao ni pročitati ni razumjeti. Samo primjera radi, evo kako je u prvom broju Srpskog letopisa Matice srpske u Novom Sadu iz 1826. godine oslovljen arhiepiskop (srijemsko) karlovačke mitropolije: “Ego prevoshodišelstvo visokopreosvještenij i visoko dostojnišij gospodin Stefan Strašimirović ot Kulpin, pravoslavnij Arhiepiskop Karlovačkij, naroda Serbskoga i Vlaškoga u C.K. (skraćenica za Carevinu Austriju o.p.) deržavama.”

Kao porijeklom Roman iz vlaškog plemena Drobnjak, čiji su katuni svoja zimišta imali na širem području oko Pljevalja, te područja Morače i Tare, gdje se (uz Prijepolje) njegovao najljepši govor bosanskog jezika, s naglašenim tvrdim ijekavskim izgovorom, ni Vuk nije mogao izgovoriti glas ha, pa je pisao o (H)Ajduk Veljku, baladu Hasanaginica koju je proglasio srpskom kao Asanaginica, Hercegovinu je zvao Ercegovina itd.

Nema nikakve sumnje u činjenicu da je Vuk staroslavenski crkveni srpski jezik i pismo, koji su nazvani srpskim, zaista preobrazio i to upravo u duhu bosanskog jezika, ostavljajući mu čak i ijekavski izgovor (koji je kasnije u Vojvodini zamijenjen ekavskim, a kasnije službeno i u čitavoj Srbiji u današnjim granicama). Međutim, tako preobraženi srpski govorni jezik zadržao se samo u Šumadiji i u Vojvodini. U tome su Vuku u znatnoj mjeri pomogli Vlasi iz Hercegovine u njenim tadašnjim granicama, i sa znatnog dijela današnje Crne Gore (Pljevlja, Kolašin, Nikšić, bosanski dio Boka Kotorske od Sutorine do Risna, Podgorica idr.) naseljavani od sredine XVIII vijeka u Šumadiju. Među njima je bila i Vukova porodica. Oni su sa sobom donijeli bosanski jezik. Dobar dio njih i danas govori bosanskim jezikom, ijekavskog izgovora. (Tako je govorio i pretposlednji ministar odbrane SFRJ general armije Nikola Ljubičić, rođen u selu Karan kod Uzica, a Ljubomir Ršumović je pričao da on govori ekavskim, ali da svi u njegovoj porodici i danas govore ijekavskim izgovorom). U bivšem Niškom pašaluku (okruzi Niš, Pirot, Vranje i Leskovac) stanovnici, koje šumadijski Srbi nazivaju Bugarašima, Starosrbi na Kosovu i u Crnoj Gori/Goranci, govore jezicima koje Srbi izvan tih područja ne mogu razumjeti.

Ako je ona spomenuta baba mislila da je fonetski pravopis: Piši kao što govoriš, a čitaj kao što piše, osmislio Vuk Stefanović Karadzić, onda je moram razočarati. Njega je još 1730. godine osmislio Bunjevac fra Lovro BračuIjević i objavio u uvodu knjige Uzao serafinske (čitaj goruće) ljubavi. To je, dakle, bilo 57 godina prije Vukovog rođenja (1787), pa nema nikakve osnove za pretpostavku daje on pokrao Vuka. Prema tome, kao što je krao tuđa kulturna dobra, tako je pokrao i fra Lovru Bračuljevića.

Republika srpska donijela je 19. srpnja/jula 1996. godine Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisma (Službeni glasnik RS 15/96), kojim je propisan srpski jezik ekavskog književnog izgovora. Ovim jezikom u Republici srpskoj govore samo uvezeni Srbi izvan Bosne i Hercegovine (Svetlana Cenić i dr.), dio političara, dužnosnika i privrednika govore nekakvom mješavinom/mešavinom bosanskog jezika ijekavskog i srpskog ekavskog izgovora, a široke narodne mase govore čistim bosanskim jezikom ijekavskog izgovora, bez upotrebe glasa ha. To što Srbi u Republici srpskoj pišu ćiriličnim pismom, nikako ne znači i da govore srpskim jezikom.

Srbi u Republici srpskoj jezik kojim govore mogu nazivati onako kako se opredijele i to im niko ne može osporiti, ali ga zakonom ne mogu oglašavati obaveznim za sve njene građane. To isto pravo moraju priznati i Bošnjacima, odnosno svim građanima Bosne i Hercegovine, koji su saglasni da baštine vjekovni jezik Bosne.

Na Mladenu Ivaniću je ostalo da javno odgovori na dva pitanja i ispuni jedan uslov. Prvo pitanje glasi: Ako se u Bosni nije govorilo bosanskim jezikom, onda treba navesti koji je to drugi jezik bio? D r u g o pitanje glasi: U čemu se razlikuju jezik kojim govore on i predsjednik Vlade u kojoj je ministar? Budući da Mladen Ivanić ne govori srpskim jezikom, a nema dokaza ni da li zna pisati ćiriličnim pismom, uslov glasi: Neka uz prisustvo javnosti, bez pomoći pomagala i šaptača, uzme papir i olovku u ruku pa književnim srpskim jezikom ekavskog izgovora i pismom ćirilica napiše tekst po želji (na primjer, makar i zakašnjelu ostavku na ministarsku fotelju). Ako ovako postupi, od pisca ovih redova može zatražiti da ispuni bilo koji uslov i on će tako postupiti.


P.S.: Preko ovih udara nikako se ne smije preći, jer je u pitanju ugrožavanje prava na opstojnost bošnjačkog naroda i njegove kulture. Bilo je za očekivati da odgovor na ove, ali i druge izazove, ponudi neki Bošnjak jezikoslovac, jer bi to zacijelo, bolje od potpisnika ovoga teksta uradio. Ali, pošto nije, onda mi nemamo pravo prigovoriti da se prtim u njihov posao. A nekoje to već jednom morao početi.

Ovo su neke stvari koje mi, kao Bošnjaci, trebamo znati, kako kaže profesor Ferid Muhić, čisto zbog sebe a ne da bi nekog ko nam osporava jezik ubjeđivali i raspravljali se sa njim.

Znači, da bi naš jezički identitet bio prihvaćen bitna su i ova dva uslova: da smo ga svjesni i da o tome sa drugima ne smijemo i ne trebamo raspravljati.

[bosnjak]

BOSANSKI JEZIK
Navodimo svjedocanstva, argumente, cinjenice i primjere, gramatiku i ispravno pisanje:

BOSANSKIM - nazvase stari Bosnjani, Bosanci, Bosnjaci - jezikom dajuci mu ime po zemlji u kojoj jesu, svojoj - Bosni. Svaka polemika van tih okvira ide na pobijanje i negiranje postojanja jednog naroda i njihovog jezika dajuci mu drugo ime,a uporedo upotrebljavajuci isti taj BOSANSKI jezik.

Bosanski jezik je tokom historije mijenjao svoj sadrzaj,na pocetku bijase to jezik starosjedilaca zemlje Bosne,da bi do kraja 19 vijeka naovamo, dosao pod osnovno ime maternjeg jezika Bosanskih Muslimana,islamiziranog slavenskog stanovnistva u Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji uopce.U nekoliko osvrta prati se vezanost jezickog izraza pojedinih autora za maticno,bosansko tle,sagledavanju kontinuiteta od prvih znacajnih knjizevnih koraka Bosanskog jezika (Matija Divkovic,16-17 st.),preko Muhameda Hevaije Uskufije (17 st.),Mula-Mustafe Baseskije (18 st.),Mehmed-bega Kapetanovica Ljubusaka (19 st.) do njegovih uzleta u savremenu svjetsku literaturnu galaksiju - djela naseg savremenika Mehmedalije Mese Selimovica. Tokom tih pet stoljeca ispisivana je rijec o Bosni i njenim ljudima,koja je ujedno i svjedocanstvo o razvoju jezika,njegovom hodu "od gnijezda do zvijezda".Osporiti sva ta STOLJECA vrlo je tesko,bez obzira sto su dugo vremena, ne samo Bosanski jezik ,vec i sami Bosanski muslimani bili predmetom "politickih igara" svih onih koji su tezili za dominacijom tih prostora - bilo iz politickih,religijskih ili nekih drugih interesa.

*Muhamed Hevaija Uskufi je napisao prvi rjecnik bosanskog jezika - Potur Sahidija - 1631 godine, dakle 197 godina prije prvog srpskog rjecnika. Postoje cetiri sacuvana primjerka ovog rjecnika; jedan od njih se nalazi pohranjen u univerzitetskoj biblioteci u Uppsalli (Svedska).


*Prva bosanska drzava koja je imala bana i neovisnu vladu osnovana je pocetkom X stoljeca. Iz tog perioda sacuvani su najstariji pisani spomenici u Bosni - takozvani stecci (natpisi na bogumilskim nadgrobnim plocama).

*Najstariji sacuvani bosanski i jedan od najstarijih tekstova sa juznoslavenskog jezicnog podrucja uopce je Povelja bana Kulina iz 1189. godine, u kojoj se reguliraju trgovinski odnosi bosanske drzave s Dubrovackom republikom.

*Ime "bosanski jezik" prvi put se spominje 1300-te godine u djelu "Skazanie iziavlieno o pismenah" (Historija pisanih jezika) koju je napisao najpoznatiji vizantijski putopisac, Konstantin Filozof.

*Prvi bosanski alfabet je bio glagoljica, ali nije dovoljno dokazana i izucena njegova rasprostranjenost. Na nekoliko bogumilskih stijena pronadjenih u zapadnoj Bosni zabiljezeni su i glagoljicni znakovi. Ali najstarije pismo koje je imalo svoju upotrebu na bosanskim dvorovima i u crkvenim spisima je posebno prilagodjena bosanska varijanta cirilicnog alfabeta, takozvana bosancica, izgradjena na osnovama klinastog pisma.
*Tokom 13-og stoljeca je srednjovijekovna Bosna, zbog svoje hereticke krscanske vjere, manje ili vise bila na ratnoj nozi s vatikanskim papom, ili bolje receno svojim katolickim susjedima na koje je papa imao jak utjecaj. Sve je naposljetku dovelo do cinjenice da je kralj Tvrtko II Kotromanic bio prisiljen priznati papinu vrhovnu vlast i primiti 2000 katolickih franciskanskih svestenika i opata (kaludjera) koji bi prosirili katolicko ucenje u Bosni. Tokom misije svestenici su upotrebljavali latinski jezik, sto je u izvijesnoj mjeri utjecalo na srednjovijekovni bosanski jezik.

*Bosna i Hercegovina je u 15-om stoljecu potpala pod osmansku vlast. Gotovo 400 godina turske okupacije utjecalo je na razvoj zemlje u svakom pogledu, bez obzira sto je Bosna u Osmanskoj Imperiji imala izvjestan stupanj autonomije, a bosanski bio cak i na dvoru sultana El-Fatiha priznat kao drugi sluzbeni jezik. I sâm veliki sultan je tecno govorio bosanski.

*Dio bosanskih pisaca i pjesnika je za vrijeme turskog perioda u Bosni stvarao na bosanskom jeziku, ali uz pomoc pojednostavljenog i prilagodjenog arapskog pisma. Ta literatura, kasnije nazvana "Alhamijado knjizevnost", veoma je znacajna za razvoj bosanskog jezika u tom periodu, jer je vecina bosanskih pisaca tog vremena pisala na arapskom, perzijskom i turskom (muslimani), ili na njemackom i latinskom (katolici), cija djelatnost na stranim jezicima je znacajno ostetila razvoj bosanske pisane rijeci. Pravoslavni bosanski Slaveni (u istocnoj Bosni i Hercegovini) bili su veoma slabo zastupljeni u literaturi jer su tada svojom velikom vecinom naseljavali ruralna podrucja BiH. Pravoslavni vlasi (nomadi ilirskog porijekla iz Bugarske i istocne Srbije) koje je turska vlast naselila u Krajini (granicnom pojasu prema Austro-Ugarskoj) tada su govorili staroiliskim jezikom, te nisu doprinosili razvoju zemaljskog bosanskog. Oni, osim toga, nisu imali razvijenu pisanu rijec.

*Nakon Berlinskog kongresa 1878. Bosna i Hercegovina je promijenila "staratelja" i okupirana od strane Austro-Ugarske. S tim je u Bosnu dosla i zapadna civilizacija, novi jezik, nova arhitektura, nova kultura. Bosna i Hercegovina je, kao i u Turskoj, dobila poseban status unutar Austro-Ugarske - kao treci entitet dvojne monarhije, a bosanski jezik je ponovo priznat kao sluzbeni. U to vrijme jezik je prihvatio veliki broj njemackih rijeci koje se i danas upotrijebljvaju, pored turcizama iz ranijeg perioda.

*Naziv Bosanski Jezik je zvanicno ukinut internom naredbom Zemaljske vlade Bosne i Hercegovine od 4. X. 1907. godine. U njoj se izricito zahtijeva da se "zemaljski jezik" (Landessprache) ima svuda sluzbeno nazivati "srpsko-hrvatskim," odnosno "hrvatsko-srpskim."

*S druge strane su Srbi i Hrvati iz susjednih zemalja ponukani panslavistickim pokretom stvorili norme zajednickog pisanog jezika, u periodu Jugoslavije - buduceg srpsko-hrvatskog. Kao osnova za taj vjestacki jezik uzeta je studija Vuka Karadzica (reformatora "srpskog jezika"), koji je trazeci najciscu varijantu juznoslavenskih govora pronasao stokavsko narijecje bosanskog jezika istocne Hercegovine (koji inace ima ijekavski izgovor), preinacio ga u ekavski izgovor i dodao mu atribut srpski. Dakle, jedan dijalekat bosanskog jezika postao je na taj nacin osnova za buduci srpski i hrvatski literarni jezik. Iz svega toga je jednostavno izvesti zakljucak da je svaka tvrdnja da je bosanski jezik nastao pod utjecajem hrvatskog ili srpskog, ili da je on nekakav njihov toboznji dijalekat, potpuno neosnovana. Bosanski jezik je naprosto jezik koji kroz historiju paralelno postojao sa dva spomenuta i pored toga u mnogo slucajeva direktno utjecao na razvoj oba, posebno nakon Prvog svjetskog rata kada se pokusalo stvoriti jedinstven juznoslavenski jezik.

*Bosnjaci su kroz historiju ostali vezani za svoj jezik i od kraja 15 do pocetka 20 vijeka stvaraju knjizevna djela i na orijentalnim jezicima. Blizu tri stotine stvaralaca u tom periodu ostavilo je raznorodna djela, najvecim dijelom na turskom, arapskom i perzijskom jeziku. Na turskom jeziku stvorena je lijepa knjizevnost, od epskih pjesama iz najranijeg vremena preko bogate lirike i proze. U tim djelima jezik stanovnika Bosne nazivan je bosanskim. Vise od stotina tih autora dodalo je svome imenu odrednicu Bosnavi/Bosnali/Bosnjak, koja signalizira njihovu golemu i trajnu vezanost za maticu Bosnu. U cetiri vijeka osmanlijske vladavine uocavaju se tri razvojna toka. Prvi je pisana aktivnost na narodnom jeziku i bosancici, drugi je stvaralastvo na turskom, perzijskom i arapskom jeziku i treci, alhamijado-literatura, knjizevna tvorevina na narodnom jeziku i arapskom pismu. Bosanska kurzivna cirilica ili bosancica upotrebljava se kao svjetovno pismo i igra najvazniju ulogu u ocuvanju kontinuiteta slovenske pisane rijeci medju bosnjackim stanovnistvom. Ovo pismo njeguje se na dvorovima sandzakbega, a igra veliku ulogu i u diplomatskim kontaktima sa evropskim zemljama. Vecina srednjovjekovne korespodencije na nasim prostorima je pisana bosancicom. Na Porti (u Stambolu) se govorilo bosanskim kao diplomatskim jezikom. Bosanski begovi dugo vremena su u prepiskama sa Dubrovackom Republikom i drugim susjednim zemljama sluzili bosancicom, koja se nazivala i "begovo pismo" ili "begovica", a bila je rasirena i u privatnoj prepisci. Njome su se koristile i susjedne zemlje. Cak se neki tekstovi na turskom jeziku pisu tim pismom, sto govori o dubokim korjenima cirilicke tradicije u Bosni i kod Bosnjaka. Djela na orijentalnim jezicima su mnogobrojna, ali sve vise se i u njih unosi duh narodnog poetskog jezickog bica i izraza kao sto je to slucaj u poeziji D. Bajezidagica (umro 1566/1603), M. Nerkesije Sarajlije (oko 1584-1635), D. Mezakije (umro 1676/77), A. Rizvanbegovica - Stocevica (1839-1903), H. Rizvanbegoviceve (1845-1890).

[bosnjak]

drugi dio (nastavak)

*Naziv bosanski nije uobicajen samo kod onih koji su stvarali na orijentalnim jezicima (dovoljno je pogledati Ljetopis Mula-Mustafe Baseskije) nego i kod Bosnjaka koji su pisali alhamijado knjizevnost. (Spanjolska kovanica al agami = stran, tudj, bukvalno : strana knjizevnost). Dok je turski jezik bio jezik administracije, sluzbeni jezik, perzijski je dominirao u pjesnistvu, a arapski je bio jezik vjere i nauke. Oni koji su se htjeli afirmisati bilo u politici, vojsci, umjetnosti, nauci - morali su da poznaju te jezike. Medjutim ti jezici nisu nikada usli u sire mase i nisu utjecali na njegovanje svog maternjeg bosanskog jezika. Dovoljno je spomenuti ovdje samo Muhameda Hevaiju Uskufiju.

*Jedan od najstarijih spomena bosanskog jezika imamo u notarskim knjigama grada Kotora: 3. jula 1436, mletacki knez u Kotoru kupio je petnaestogodisnju djevojku "bosanskog roda i hereticke vjere, zvanu bosanskim jezikom Djevenu".

*Ninski biskup u Peri pisao je 1581. g. fra J. Arsenigu bosanskim jezikom.

*U djelu Jeronima Megisera "Thesaurus polyglotus" (Frankfurt na Majni, poc. 17. v. ) spominju se uz ostale nase govore (dijalekte): bosanski, dalmatinski, srpski, hrvatski.

*Bosanskim jezikom su ga zvali (uz :slovinski, iliricki/ilirski) i mnogi pisci od 17 vijeka naovamo: Matija Divkovic, "Bosnjak rodjen u selu Jelaskama sjeverno od Varesa koji je pisao dobrim narodnim jezikom svoga kraja"; Stjepan Matijevic, Stjepan Margitic, Ambroz Matic, Luka Dropuljic, Ivan Frano Jukic, Martin Nedic, Anto Knezevic...

*Duvanjski biskup fra Pavle Dragicevic 1735, pise da u Bosni ima devet svecenika koji u vrsenju vjerskih obreda ispomazu bosanskim jezikom, jer ne razumiju dobro crkvenoslavenski. Dodaje da je ucenim katolicima u razgovorima sa pravoslavcima dovoljno da poznaju bosanski jezik.

*Evlija Celebija, turski putopisac iz 17 vijeka ,u poglavlju "Jezik bosnjackog i hrvatskog naroda" svoga cuvenog putopisa hvali Bosnjake, za koje kaze:"kako im je jezik, tako su i oni cisti, dobri i razumljivi ljudi". Govori o bosanskom jeziku koji je po njemu blizak latinskom, a spominje i bosansko-turski rijecnik M.H.Uskufije.

*Jedan od prvih gramaticara, Bartol Kasic (Pag 1575 - Rim 1650), rodjeni cakavac, odlucuje se za stokavstinu bosanskog tipa, kakva je Divkoviceva, te se u svom "Ritualu rimskom" (Rim, 1640) istice da je za stvaranje zajednickog knjizevnog jezika (lingua communis) u juznoslavenskim krajevima potrebno izabrati jedan govor (on se zalaze za bosanski slijedeci na taj nacin preporuke Kongregacije za propagandu vjere i svojih poglavara iz Rima).

*Isusovac Jakov Mikalja (1601.-1654.) u predgovoru "Blagu Jezika slovinskoga" iz 1649. zeli kako kaze da uvrsti "najodabranije rijeci i najljepse narjecje" dodajuci da je "u ilirskom jeziku bosanski jezik najljepsi", i da bi svi ilirski pisci trebali nastojati da njim pisu.

*Dubrovacki dramaticar Djore Palmotic, opredijelio se za govor "susjednih Bosnjaka", isticuci ljepotu toga govora.

*Hrvatski pjesnik Andrija Kacic Miosic (1704-1760) autor "Razgovora ugodnog", snazno afirmise stokavstinu; svoju je "Korabljicu" "prinio iz knjiga latinskih, talijanskih i hronika Pavla Vitezovica" u "jezik bosanski".

*Bosanski jezik spominje, pored srpskog, hrvatskog, ceskog i poljskog i spisatelj Matija Antun Reljkovic (1732-1798).

*Antun Kanizic, Franjo Marija Appendini (1808. u Dubrovniku pojavila se njegova "Grammatica della lingua illirica" u cijem predgovoru istice da je od svih dijalekata ilirski ili dalmatinsko-bosanski najsavrseniji, Ivan Popovic (kojemu je bosanski govor medju slavenskim isto sto i aticki medju grckim), u nastojanju da Juzni Slaveni oforme jedinstven knjizevni jezik, zalazu se za usvajanje bosanskoga govora jos mnogo prije Beckog dogovora iz 1850. godine.

*Alberto Fortis (1741. -1803.; god 1774. u Veneciji u djelu "Viaggio in Dalmazia" objavio i u originalu i prevodu na talijanski - znamenitu nasu baladu Hasanaginicu - jezik Morlaka naziva : ilirskim, morlackim ,ali i bosanskim.

*Mula Mustafa Baseskija u svome Ljetopisu spominje Mula Hasana Niksicanina (1780), koji govori pola turskim, pola bosanskim jezikom.

*Naziv bosanski jezik upotrebljavaju i Slavonci Ivan Grlicic (zupnik u Djakovu, 1707) i Matija Petar Katancic (1831 u Budimu objavio u sest knjiga prevod Svetog pisma "u jezik Slavno-Illyricski izgovora Bosanskog").

*Prema svjedocenju Matije Mazuranica ("Pogled u Bosnu ucinjen 1839 1840", Zagreb, 1842, str. 54), sarajevski pasa, iako "dobro znade turski, arapski i arnautski", ne voli da neko pred njim govori turski i istice "da je nas slavni bosnjacki jezik od svih najljepsi na svijetu". U Putopisu se kaze da se u Bosni "eglendise Bosnjacki".

*Svoj jezik naziva bosanskim i Stocanin Halil Hrle, prevodilac sa arapskog ("Kasidei burdei bosnevi", Stolac, 1849).

*Hercegovacki srpski prvaci, medju kojima i Prokopije Cokorilo, traze od Ali-pase Rizvanbegovica da se za vladiku postavi covjek vican bosnjackom jeziku. Bosanski biskup Vujicic jos je 1881 g. nas jezik zvao bosanskim.
Ispravno pisanje

Nakon mnogo godina zivljenja izvan BiH mnogi od nas zaboravili su osnove pisanja na nasem jeziku.

Bez namjere da pisem pravopis zelim samo natuknuti najcesca mjesta u kojima grijesimo govoreci ili pisuci bosanskim jezikom.

Velika i mala slova

Velikim pocetnim slovima se pisu vlastita imena, i to:

- licna imena i prezimena: Rifet, Samir,, Igor, Damir, Danijel, Nermina, Jelena, Bajric, Cavkic, Zulic, Ivusic, Kosic;

- nadimci i atributi ako se sami upotrebbljavaju ili su srasli s imenom i postali njegov sastavni dio: Lela, Doda, Huska, Huki, Kralj Tvrtko, Kulin Ban, Ricard Lavljeg Srca, Kralj Boduven, Karlo Veliki;

- imena bozanstava: Allah, Jahve, Jehovaa, Jupiter, Zeus, Posejdon, Afrodita, Apolon;

- imena zivotinja i gradjevina: Sarenka,, Crvenka, Zelenka, Jablan, Aduna, Krivi toranj u Pizi; Ajfelov toranj u Parizu, Atomium u Briselu

- imena pripadnika naroda: Bosnjak, Madjjar (tacno je i Madzar!), Palestinac;

- imena stanovnika gradova, pokrajina, zzemalja, drzava, kontinenata: Biscanin, Travnicanin, Krajisnik, Bosanac, Amerikanac, Evropljanin, Australijanac;

- imena nebeskih tijela: Sunce, Zemlja, Mjesec, Mlijecni Put, Mars, Venera; Andromeda;

- imena kontinenata, drzava, naseljenih krajeva i mjesta (sve rijeci u njima osim veznika i priloga): Australija, Evropa, Dalmacija, Lika, Bosna i Hercegovina, Krajina, Brod na Kupi, Juzna Amerika, Dvor na Uni;

- imena mora, rijeka, jezera, planina i druga geografska imena: Una, Sana, Bosna, Drina, Boracko jezero, Grmec, Romanija, Jadransko more, Fruska gora; Plitvicka jezera, Balkansko poluostrvo;

- imena ulica i trgova: Studentski Trg; ako se sastoje iz vise rijeci samo se prva rijec: Zeljeznicka ulica, Zagrebacka ulica; pise velikim slovom, a ostale malim slovom izuzev vlastitih imena: Bulevar Mule Mustafe Baseskije, Ulica Mehmedalije Maka Dizdara;

- imena praznika: Bajram, Bozic, Uskrs, Djurdjevdan, Nova godina, Prvi maj;

- nazivi ustanova, preduzeca, drustava: Matica Bosnjaka, Merhamet, Osnovna skola "Mladost", Sarajevska banka, Kamerni Teatar, Sportsko drustvo "Zeljeznicar", Medicinski fakultet u Tuzli, Organizacija Ujedinjenih Nacija;

- nazivi knjiga, casopisa, novina, knjizzevnih djela: Opsta enciklopedija, Nas jezik, Oslobodjenje, Prokleta avlija, Modra rijeka

- prisvojni pridjevi izvedeni od vlastittih imenica sufiksima (nastavcima): -ov, -ev, -in:
Fadilov sat. Bosancev majstorluk. Melihin kisobran. Danijelov sal.


Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijeci

Sastavljeno se pisu:
- nazivi stanovnika naselja iako se imena tih naselja sastoje od dvije akcentovane rijeci i pisu se odvojeno; na primjer:

Banjalucanin (prema Banjaluka ili Banja Luka – oboje je tacno), Novosadjanin (prema Novi Sad), Sanjanin (prema Sanski Most), Bjelopoljac (prema Bjelo Polje);

- prisvojni pridjevi izvedeni od naziva mjesta ako se sastoje od dvije akcentovane rijeci, npr. juznoamericki (prema Juzna Amerika), krivopalanacki (prema Kriva Palanka);

- rjecica "ne" uz imenice i prridjeve s kojima srasta u slozenice, na primjer: - neznanje, necovjek, nezahvalnost, neznalica, nebriga, neprijatelj, nepoznat, neprirodan, nezreo, nepismen, nevelik, nevidljiv;

- slozeni prilozi kao: maloprije, pokadsto, gdjekad, gdjegdje, najednom, napamet, otprilike, i prijedlozi: povrh, namjesto, ukraj, uoci, podno;

- rjecica "naj" u superlativu opisnih pridjeva, na primjer: najljepsi, najlaksi, najbolji, najjaci, najjednostavniji.

S crticom izmedju prvog i drugog dijela pisu se poluslozenice, ako svaki od sastavnih dijelova cuva svoj akcenat i ako se prvi dio ne mijenja po padezima. Tako se pisu:
- viseclani nazivi mjesta, na primjer: Herceg-Novi (iz Herceg-Novog, u Herceg-Novom), Ivanic-Grad;

- dvije imenice od kojih jedna odredjuje drugu, a zajedno oznacavaju jedan pojam, na primjer: Bas-carsija, radio-amater, Kapetanova-kula, auto-put, rak-rana, general-major;

Rastavljeno se pisu:
- rjecica "ne" u odricnim oblicima glagola, na primjer: ne znam, ne vjeruju, ne dolazimo, ne pitaj, ne moze; izuzetak su odricni glagoli: necu, nemam, nemoj, nisam;

- odricne zamjenice: niko, nista, nikojii, niciji, nikakav, kad se upotrebljavaju s prijedlogom, na primjer: ni za koga, ni sa kim, ni u cijem, ni pred kakvim, ni za kojim;

- rjecica "li" uz glagole u uppitnim recenicama, npr. Hoces li doci? Vjerujes li mi? Znas li to? i u upitnim recenicama sa "da", na primjer: Da li bi mi pomogla? Da li imas novca?

- rjecica "je" uz glagole u uppitnim recenicama, npr. Je li on iz naseg kraja?
Ne pise se ''jeli'' posto to moze znaciti da su neki ljudi pojeli nesto.


http://www.camo.ch/bosanski_jezik.htm

[Birdum-Bardum]

Sarajevska varijanta hrvatskog jezika
Internet stranica www.bosanski.ba, koju je prije nekoliko mjeseci kreiralo Udruženje mladih lingvista i prevodilaca BiH, posljednjih dana našla se na udaru jezikoslovaca iz Republike Srpske.
Branioce srpskog jezika posebno je razljutila izjava izvršne direktorice Udruženja lingvista i prevodilaca u BiH Đermane Šete da je stranica www.bosanski.ba pokrenuta kako bi se ljudima omogućilo učenje bosanskg jezika.
- To još je jedna potvrda da sarajevska vlast koristi mlade u ostvarivanju svog cilja unitarne BiH, izjavila je Mirjana Vlajisavljević, profesor na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci.

Unitarni planovi
Ona je istakla da “tzv. bosanski jezik nije ništa drugo nego sarajevska varijanta hrvatskog jezika”.
“Svaki pokušaj da se pod plaštom mladih lingivsta, iza kojih stoje stari olistali reakcionarni unitarni planovi stranke SDA i njihovih propagandista, predstavlja još jednu zavjeru protiv srpskog naroda“, smatra Vlajisavljević.
Na fonu ovih razmišljanja je i akademik Slobodan Remetić, koji je istakao da se “u BiH dešava repriza prilika iz vremena austrougarske okupacije, kada je Benjamin Kalaj pokušao da stvori hibridnu i naciju i jezik, odnosno bosanski jezik, da bi odvojio teritorije od Srbije i od Hrvatske, a to je propalo već 1907. godine“, navodi Remetić. On je rekao da se nikome ne može nametati kako će zvati svoj jezik, ali da prema deklaraciji EU svako svoj jezik može zvati svojim imenom, ako je taj drugačiji od drugih u toj zemlji, napomenuvši da u BiH situacija nije takva, jer je u osnovi srpski jezik.
- To dovodi u pitanje da li Bošnjaci svoj jezik mogu zvati bosanskim, kazao je Remetić i dodao da oni koriste već izgrađen jezik, koji uporno nastoje da preimenuju.
Na udaru kritika srpskih jezikoslovaca osim mladih lingvista BiH našli su se i srpski političari u RS-u kojima je zamjereno da se “mnogo koriste kroatizmima, zbog čega ugrožavaju srpske nacionalne interese, srpsku kulturu i tradiciju”. Lingvista Milorad Telebak tvrdi da srpski političari nemaju razvijenu svijest o svojoj kulturi i tradiciji”.
Njegov kolega Miloš Kovačević stoga preporučuje da bi najbolje bilo donijeti zakon o upotrebi srpskog jezika, u kome bi njegova upotreba bila nužan uslov za obavljanje bilo koje javne funkcije, posebno političke.
“Političar koji ne vlada standardnim jezikom, jednostavno ne bi smio da bude političar. U sredini u kojoj su politički nejezici proglašeni jezicima, kao što je slučaj sa takozvanim hrvatskim i bosanskim jezikom, lako se može desiti da oni potisnu pravi srpski jezik“, kazao je Kovačević.
Srđan Puhalo, direktor Agencije za istraživanje javnog mnijenja „Partner“, komentarišući ponovo otvaranje rasprave o jeziku ističe da cijela priča ima isključivo političku pozadinu.
- Naša intelektualna elita uvijek je na liniji političkih elita tako da sve što političari tvrde ili kažu oni se tome pridružuju, kaže Puhalo.

Povratak u devedesete
On se pita ko bi to i kojim zakonom trebao kontrolisati pravovaljanu upotrebu srpskog jezika u institucijama RS-a, pa zaključuje “zašto se to odnosi samo na kroatizme, a ne i na ostale strane riječi i koja bi mjera vremena i broj upotrebljenih tuđica bila osnov za sankcionisanje”.
Adib Đozić, poslanik Stranke za BiH u Narodnoj skupštini RS-a i profesor Filozofskog fakulteta u Tuzli, poziva srpske jezikoslovce da prije svake rasprave na temu jezika pročitaju Ustav RS-a. U amandmanu LXXI na Ustav RS-a rečeno je da su službeni jezici u RS jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda.
- Stoga ja pitam jezikoslovce kojim to jezikom govore Srbi u RS-u, veli Đozić.
Sve ovo, zaključuje on, nije ništa drugo nego vraćanje priča na devedesete godine, a što predstavlja ne samo segregaciju, nego i antiustavno djelovanje.

Izvor: Oslobodjenje.ba

[ihtus777]

a sada o srpskom jeziku i vuku stefanoviću karadziću

srpski jezik je staroslavenski crkveni, kao i njegovo pismo, koje je jedna odlika ćiriličnog pisma. Tekstove pisane ovim jezikom i pismom (molitvenike, hrisovulje/povelje, zakone i zakonike, rodoslovlja i dr.), nijedan današnji srbin bilo gdje se nalazio, ne bi mogao ni pročitati ni razumjeti. Samo primjera radi, evo kako je u prvom broju srpskog letopisa matice srpske u novom sadu iz 1826. Godine oslovljen arhiepiskop (srijemsko) karlovačke mitropolije: “ego prevoshodišelstvo visokopreosvještenij i visoko dostojnišij gospodin stefan strašimirović ot kulpin, pravoslavnij arhiepiskop karlovačkij, naroda serbskoga i vlaškoga u c.k. (skraćenica za carevinu austriju o.p.) deržavama.”


Ко о чему,баба о уштипцима?О чему ти извини?Ко не би могао то да прочита?

``Његово превасходство високопреосвећени и високодостојни господин Стефан Страшимировић(Стратимировић) од Кулпин,Православни Архиепископ Карловачки,народа Српског и Влашког у Царевини Аустрији.``Ш`о је ово проблем прочитати?

Што се тиче развоја језика,нема данас језика који није доживио неку промјену у свом развоју.Ајде дај Њемцу да чита језик којим су говорили Германи?Или Енглезу који се говорио за вријеме Шекспира?Или Италијану да чита латински?
Извини,али ово што пишеш је глупост.

[urban OUT]

Što se mene tiče, ja se volim izjašnjavati da govorim bošnjačkim jezikom, iako nije zvanično:(

Znam da je Bosanski historijska činjenica! Tj da je jedini na ovim prostorima u kontinuitetu već vijekovima, pod tim nazivom...
Ali ako može postojati srpski (mislim da je od AVNOJ-a), onda može i Bošnjački.
A i pojam Bosanski me podsjeća na BH Rijaset, na BH političare itd :(

Toliko.

[bosnjak]

Ко о чему,баба о уштипцима?О чему ти извини?Ко не би могао то да прочита?

Извини,али ово што пишеш је глупост.

Pa ja,ta ista baba koja je "pokrstavala" a ne opismenjavala se slucajno shetkala po Hercegovini i skoro decidno prepisala pismo iz kojeg je i proisteklo sve ustvari.
Ja smatram da nije glupost,a ima i nekih historiskih cinjenica u vezi nekih kontradiktornosti preko kojih se ne moze preci..
Ako hocemo pravo taj jezik koji ti tvrdis da je "ispravan" vam je stvorio "bunjevac" i to glavom i bradom.

A kako se ti izjasnjavas povodom nacionalnosti @ihtus777 ?

[ihtus777]

pa ja,ta ista baba koja je "pokrstavala" a ne opismenjavala se slucajno shetkala po hercegovini i skoro decidno prepisala pismo iz kojeg je i proisteklo sve ustvari.
Ja smatram da nije glupost,a ima i nekih historiskih cinjenica u vezi nekih kontradiktornosti preko kojih se ne moze preci..
Ako hocemo pravo taj jezik koji ti tvrdis da je "ispravan" vam je stvorio "bunjevac" i to glavom i bradom.


Не,ја кажем да је глупост што си написао да се оно не може прочитати.
Хахахах,о којем буњевцу причаш?


a kako se ti izjasnjavas povodom nacionalnosti @ihtus777 ?

Нема проблема,само ме интересује због чега ме то питаш?

[urban OUT]

ma daaj :D
ti nekome pričaš o gluposti
ma nasmijavaš nas...

ma znaš kako ćeš ti protiv mene..
znaš ja imam dugačak jezik, poprilično sa i obrazovan i inače sam ovako žestok (blago rečeno) :lol:

taj dugački jezik i obrazovanost i ostalo mi omogućuju da na svojem bošnjačkom jeziku, a ovdje na forumu apsolutno dominiram... nekom je to zabavno, nekom diže klikove, nekom smeta itd... uglavnom postoje dvije metode da me "pobjediš"

jedna je da me uzmeš na lijepu ruku, pa ću sve što zamoliš ispuniti ako mogu..

a druga ti je da se pretvoriš u zmiju ulizicu, i da se motaš motaš,, i onda da evoluiraš u gorilu.... ali da izabereš pravi trebutak za to i da me onda napadneš:)
dakle isto na lijepu ruku, ali sa skrivenim namjerama podmuklosti, zavidnosti i sl...
mada teško da ti more išta od toga proć ako bar ne nastupiš sa muslimanskim imenom :(

[bosnjak]

Не,ја кажем да је глупост што си написао да се оно не може прочитати.
Хахахах,о којем буњевцу причаш?



Нема проблема,само ме интересује због чега ме то питаш?


Znas,znas,znas to je onaj isti od kojeg je prepisana izreka "pisi kao sto govorish,citaj kako je napisano"..

Pitam te onako,a mnogo me zanima :D

[urban OUT]

ma on tebe dopravi....
nego sad kad ga ja obalih vidim vi navalili da ga tamburate nogama u glavu, onako ležećeg:)
al nejse..

[inš'Allah]

Zajedno smo jaci!

I kad je protivnik na zemlju,netreba okrenut ledja,tad je najgori...

[urban OUT]

jes, no se ja bojim da takav neviteški stav samo ne dadne snage protivniku pa da ja moram opet da se hrvem:scared:

nije meni što se moram hrvati, lahko bih ja to.. pa zar na tu činjenicu da je meni to lahko, i ne govori moj evo već dugogodišnji rad na ovim emirovim klikovima, nego mi pri tom hrvanjau vazda smetaju nekakvi kameleoni, miševi i sl. spotičući me kad se najmanje nadam :( ......

[inš'Allah]

jes, no se ja bojim da takav neviteški stav samo ne dadne snage protivniku pa da ja moram opet da se hrvem

Orvi se brate ti znas te stilove bas ljepota.
Ali pomalo pusti i ove druge da ih odalamu.

Budi ipak u pripravnosti...

Zajedno smo jaci!

[urban OUT]

Orvi se brate ti znas te stilove bas ljepota.
Ali pomalo pusti i ove druge da ih odalamu.

Budi ipak u pripravnosti...

a tek što ću ovoga miša Birduma Barduma da istamburam ima i iz hetrika da ga istjeram :lol:

[bosnjak]

[QUOTE=inn-shallah;33500]Zajedno smo jaci!

Brat za ili uz brata :), svi za Allaha :D

[inš'Allah]

Ja mislim ipak da ste vi svi,odnosno mi svi zajedno ovom Forumu li na bilo koje drugo mesto potrebni.

Svi imaju nedostatke a i dobre osobine.Pa i Birdum Bardum,Urban OUT,Bosnjak,inn-shallah...
mislim da je ovo bas lijepo od :
Brat za ili uz brata,svi za Allaha

Ja uglavno selamim vas trojicu i sviju vas koji budete citali na Forumu ovaj Post.
Sledecih 15 dana sam na ODMOR inn-shallah..
Pa kad se budem vratio iz bratskog Sunitskog TUNISA bude mir zavlado i svi budu prijateljski razgovarali...
Molim Allaha dz.s. da se smiluje svima nama...