Deportacija Bošnjaka iz CG

[Emir]

Saopcenje za javnost
(Konferencija za stampu)

Predsjednik Matice Bosnjaka Sandzaka dr S. Krcic o odluci
sarajevskog «Avaza» da dodijeli priznanje bivsem crnogorskom premijeru

DIKTATOR DjUKANOVIC NAGRADjEN
ZA DEPORTACIJE BOSNJAKA!


Predsjednik Matice Bosnjaka – Drustvo za kuluturu, znanost i umjetnost Sandzaka, organizacije koja djeluje i na podrucju Crne Gore i Srbije, dr Sefket Krcic, rekao je da odluka sarajevskog lisa «Dnevni avaz» da bivseg crnogorskog premijera i diktatora, Mila Djukanovica, proglasi za licnost godine, predstavlja uvredu i ponizenje ne samo za Bosnjake iz Bosne, vec i za pripadnike ostalih nacija i konfesija sa tih prostora. Krcic istice da je Djukanovic direktno odgovoran za deportaciju bosnjackih izbjeglica / muhadzera, zbog cega je Matica Bosnjaka Sandzaka, kao intelektulana i moralna savjest i svijest bosnjackog naroda sa gnusanjem primila ovu informaciju.
- Darodavac ove godine, list «Dnevni avaz» je odigrao dvostruku ulogu, jer je zaboravio sta je sve u Bosni priredio Djukanovic, kao bliski i dosljedni suradnik Milosevica i njegove ekspanzionisticke politike od 1988. do 1997. godine. Na taj nacin, ovaj list se oglusio o brojna reagovanja majki Srebrenice i drugih asocijacija iz Bosne i Hercegovine. Dodjeljujuci ovo priznanje, «Dnevni avaz» se oglusio i na zrtve koje su pale, izme|u ostalog, i pod Djukanovicevom direktivom, posebno kada je 200 izbjeglica, Bosnjaka iz Bosne, koji su na pocetku rata (1992) nasli skloniste u primorskim gradovima Crne Gore, deportovaoih je preko policije na teren R. Srpske, gdje im se gubi svaki trag, o cemu svjedoci danas i golemi sudski proces u Podgorici - istakao je profesor Krcic.
On je naglasio da su na apsurdnost ove nagrade ukazali i casni crnogorski intelektualci, kao advokat Dragan Prelevic, univerzitetski profesor dr Milan Popovic, politicki analiticar Aleksandar Sasa Zekovic i drugi, koji su digli glas protiv davanje nagrade Djukanovicu i Marovicu, od strane Lige humanista.
- Sudeci po «Avazovom» priznanju vjerujemo, da se radi o revansu za sufinansiranja ovog glasila, da je i to jedna od zasluga Djukanovica za dobijanje te nagrade. Ovo je i izraz sejtanskog posla lista, koji je ocigledno izgubio kompas u vremenu. Zato nas nece iznenaditi od ovog lista, da neko od Karadzicevih pristalica, dobije ovo priznanje, kao i nece nas iznenaditi, ako posthumno ova priznanja dobiju Milosevic i Tu|man. Matica Bosnjaka Sandzaka je poslala poruku Bosnjacima iz Bosne, a i svim gra|anima Bosne i Hercegovine, bez obzira na njihovu nacionlanu i konfesionlanu pripadnost, da su «Avazova» priznanja Djukanovicu dozivjeli kao uvredu i ponizenje – istakao je dr S. Krcic.
On smatra, da se vlasti u Sarajevu trebaju ozbiljno zabrinuti kakvu ure|ivacku politiku vodi «Dnevni avaz» i da sami uvide da li taj list treba i dalje da ima svoje citatelje.
- Po nama ovaj list ne zasluzuje da ima svoje citatelje, posebno one humanisticke orijentacije, koji se brinu za status Bosnjaka van maticne domovine. Da paradoks bude veci, i sam Djukanovic je, primajucu ovu nagradu, kazao «da sve pocinjene greske moraju se pamtiti...!» Time je posredno priznao svoju krivicu, pa neka bude na obraz onima koji ovoj nagradi pridaju veliku vaznost – zakljucio je dr S. Krcic.

ZA INFORMATIVNU SLUZBU
Azra Jejna
i Alija Bakic

[saf]

djukanovic je priznao Bosnjake kao narod u crnoj gori za malo ,pa mu na taj nacin zahvaljuju iz dnevnog avaza(a mozda i cela Bosna)

[Birdum-Bardum]

Ljuto me zanima šta li je sa onim Bosniacom. Nema ga nikako da nam se javi otkad je Crna Gora samostalna. Baš bi bilo lijepo i interesantno da nam se malo javi i "prozbori" o trenutnoj situaciji i poziciji Bošnjaka u Crnoj Gori.

Hvala.

[ul_8mart_br?]

Ma tuda je on, mora da je mu je ccejf na mjesto, sve ide ko najbolje. Jedino sto moze da pobrka je, sto ce presuda na tuzbu koju je napravila BiH protiv bivse SR Jugoslavije za genocid nad Bosnjacima tokom agresije '93-95, izgleda zakaciti i demokratsku republiku C.Goru, ako bude pravedno donesena. Crnogorci navalili kako je Srbija pravni nasljednik SR Jugoslavije i kako ona treba preuzeti odgovornost za presudu, zar nisu sjajni!! Iako je neovisna CG kako jednom rece Bosniaco, pouzdana zaledjina BiHu od velikosrpskog projekta, imam osjecaj da se on ipak slaze da i ona treba ponijet teret svoje bliske crne proslosti genocida nad Bosnjacima, ako vec nije moguce da se procesuiraju dosije od vremena Danila do pred kraj 2. Svjetskog rata. Bosniaco nije za dzabu bosniaco.

[miris]

ako vec nije moguce da se procesuiraju dosije od vremena Danila do pred kraj 2. Svjetskog rata. Bosniaco nije za dzabu bosniaco.

Ne bio u kozi niti u blizini coveka koji ima ovoliko netrpeljivosti prema pravoslavnim narodima na Balkanu - Crnogorcima i Srbima.

Pa najbolje bi bilo da procesuirate sve Srbe i Crnogorce i da ih iskorijenite sa Balkana, onda bi bili najsrecniji!?

[ul_8mart_br?]

O cemu to pricas bre miris?! :confused:

[Birdum-Bardum]

Nema tu nikakve netrpeljivosti mirise, već se radi o tome da si ti nešto ogorčen/a, pa nisi u stanju da smireno i staloženo diskutuješ i razgovaraš. I da... problem je što vjeruješ samo sebi, samo SANU, Crkvi i svojim intelektualcima.
8mart govori o zločinima počinjenim nad Bošnjacima od strane Crnogoraca.
Jesi li ti kad čuo/la da su Srbi i Crnogorci počinili nekakve zločine nad Bošnjacima? Ima li u tvojoj glavi negdje takva jedna pomisao?

Hvala.

[ul_8mart_br?]

Reagovanje Grupe za promjene na izjavu bivšeg crnogorskog premijera Dnevnom avazu

Odgovornost Đukanovića za razaranje Dubrovnika

Veseljko Koprivica
Podgorica - Parlamentarna crnogorska stranka Pokret za promjene saopštila je juče da pozdravlja "konačno priznanje vlastite političke odgovornosti za crnogorski ratni angažman" Mila Đukanovića. Reagovanje Pokreta za promjene uslijedilo je povodom Đukanovićeve izjave sarajevskom Avazu, koju prenose crnogorski mediji, da će, prilikom prve posjete Bosni i Hercegovini, doći u Srebrenicu i odati počast nevinim žrtvama genocida i da bi "Crnu Goru trebalo izuzeti iz tužbe" BIH protiv Srbije i Crne Gore.Poslanik Grupe za promjene Koča Pavlović je rekao da je "posljednje Đukanovićevo priznanje korak naprijed ka ustanovljavanju jasne slike o odgovornosti crnogorskih političara za dubrovačka razaranja, deportacije, otmice u Štrpcima i pljevaljsku Bukovicu. To je jasna potvrda njegove svijesti da znameniti izrazi žaljenja neće biti dovoljni za iskupljenje".
Pavlović kaže da Đukanović, prihvatajući moralnu i političku, ali ne i pravnu odgovornost Crne Gore, prejudicira odluku Međunarodnog suda pravde u Hagu povodom tužbe BIH.
"Ukoliko Međunarodni sud utvrdi drugačije, ovo Đukanovićevo priznanje može biti kvalitetan pravni osnov da se eventualna kazna, koju bi Sud mogao izreći Crnoj Gori, adresira na njega i ostale čija je odgovornost neupitna i ovim priznanjem potvrđena", istakao je Pavlović.
Prema njegovim riječima, tako bi ovo priznanje moglo biti osnov za donošenje unutarcrnogorske odluke koja bi zaštitila državu Crnu Goru i njene građane od plaćanja odštete za ratne angažmane, u kojima su oni prije bili žrtve nego naručioci i vinovnici.
"Ta bi odluka morala uzeti u obzir činjenicu da je ratno-profiterski kapital izrastao na podršci Đukanovićevom ratničkom identitetu, a antiratno-profiterski na podršci izgradnji Đukanovićevog mirotvoračkog lika. I da bi taj ukupni kapital iz njegovog okruženja mogao konačno odigrati patriotsku ulogu - odmijeniti državu Crnu Goru i, ako do nepovoljne presude dođe, platiti dug", zaključuje Pavlović.
Danas

[ul_8mart_br?]

Otvoreno pismo Inicijative Bošnjaka i Albanaca parlamentu i Vladi Crne Gore

"Osjećajno i emotivno pripadajući ideji samostalne države Crne Gore bili su njeni autohtoni građani, i to Crnogorci, Bošnjaci, Albanci i drugi. Suprotno ovome je ponašanje jednog dijela Srba koji Crnu Goru, iako u njoj žive, nikako ne doživljavaju kao svoju samostalnu državu već bi je htjeli vidjeti pod okriljem države Srbije. Crnogorski Srbi ta svoja htjenja brane sa hiljadu i jednim razlogom, i to sve dotle da osporavaju i autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve i crnogorski jezik i autohtonost crnogorske kulture i duhovnog nasljeđa, velikim dijelom i crnogorsku istoriju kao nešto što se dešavalo nezavisno od Srbije i njenih tendencija prema Crnoj Gori. I sve to sada zvanično propagiraju i nameću kroz zvanične državne organe i institucije, političke, zakonodavne, upravne, kulturne, vjerske i druge provinijencije. Dakle, pokušavaju stalno da podriju i crnogorsko društvo i crnogorsku državu, i to vrlo transparentno, a bez ikakvih stvarnih istorijskih činjenica i uporišta, objašnjava se u pismu.
Suprotno ovome, navodi se dalje u pismu, Crnogorci po osjećaju i djelovanju, računajući među njima Bošnjake i Albance, prilježno pokušavaju da ponovo vraćenu na svjetsku scenu crnogorsku državu reafirmišu i stave na put koji ide ka evropskim i sjevernoatlantskim integracijama.
"Stoga smo dužni da ukažemo da se, u ovim postreferendumskim procesima, čini velika nepravda prema dva naroda koji žive u Crnoj Gori, prema Bošnjacima i Albancima", stoji u pismu, uz pitanje "Šta nam valja činiti, odnosno šta Bošnjaci i Albanci treba prvo da dobiju kao kontra uslugu njihove lojalnosti, od crnogorske države i društva?"
Odgovor "vrlo je jednostavan i ostvarljiv" i glasi: "Pošto su ova dva naroda u Crnoj Gori godinama, više od jednog vijeka, osporavani sa stanovišta njihove duhovne, kulturne, istorijske i vjerske osnove, i to upravo od onih snaga koje su i sada, a i na referendumu bile protiv obnavljanja crnogorske državnosti, ovim narodima definitivno država Crna Gora i crnogorsko društvo duguje satisfakciju koja bi se na prvom mjestu sastojala u priznavanju istorijskih procesa, uspona, padova, stradanja... kroz koja su ovi narodi prolazili živeći u Crnoj Gori i upravo ovo su elementi za treći razlog zašto pišemo ovo pismo: Istina je da se godinama osporava i zaboravlja u udžbenicima istorije svih obrazovnih institucija i nivoa u Crnoj Gori objasniti zašto su se Bošnjaci i Albanci u prošlom vijeku više puta našli pod ekstremizmom crnogorskog srbovanja i zašto ta crnogorska srbovanja, koja su rezultirala zločinima nad crnogorskim Bošnjacima i Albancima, još nikada nijesu dostojno memorijalno obilježena. Zato i mislimo da memorijalni spomenici žrtvama budu podignuti, pa makar to zlonamjernici pokušavali tumačiti kao cijenu koju Bošnjaci i Albanci fakturišu Crnoj Gori za lojalnost i podršku njenom osamostaljenju i obnavljanju njene državnosti. Kako god ko to tumačio, ali zločini na Previji i Racinu kod Plava iz marta 1913. od zvanične vojske kralja Nikole, a pod komandom Avrama Cemovića i onaj pokolj iz 1924. u Šahovićima kod Bijelog Polja, kada je za tri noći ubijeno više od 2.000 Bošnjaka od velikosrpskih bezumnika u Kraljevini SHS, zaslužuju da budu dostojno obilježeni memorijalnim spomen-kompleksima. Mogli bi biti u vidu arhitektonsko-kiparskih rješenja, a možda i proglašenjem gusinjsko-plavske doline s okolinom zaštićenom zonom i spomen-parkom, nešto slično kao što je to urađeno u bivšoj Jugoslaviji u kompleksu Sutjeska i Tjentište ili na Kadinjači kod Kragujevca, a pokolj u Šahovićima, nekada velikom selu naseljenom muslimanskim bošnjačkim življem, obilježiti pored spomenika i vraćanjem selu prvobitnog imena", predlaže se u pismu.
Na kraju se institucijama i organizacijama, kojima je pismo upućeno, predlaže da "zvanično stanu iza inicijative o izgradnji navedenih spomen-
-obiljezja žrtvama zločina u plavsko-
-gusinjskoj dolini 1913, na Racinu i Previji (poklano više od 900 ljudi islamske vjeroispovijesti) kao i 1924. u Šahovićima kod Bijelog Polja (poklano više od 2.000 žena, djece, staraca i muškaraca, muslimana, Bošnjaka)".
Tim činom bi, kako se navodi, "bila prekinuta neopravdana sramna šutnja o mračnim zbivanjima u kojima su nestajali ljudi i to samo zato što su moleći se istom bogu kao i njihove komšije čitali i vjerovali u drugu knjigu i za posljednjeg vjerovjesnika priznavali Muhameda a.s. Takođe, ovim činom bi zvanična crnogorska država i njene vlasti sprale sramotu šutnje s lica o događajima koje sav savremeni svijet osuđuje, a samo tako oprana lica, časna i čestita kakva i jeste, Crna Gora može u Evropu. Takođe želimo da napomenemo da mišljenja iznesena u ovom pismu dijele mnoga udruženja crnogorskih građana u dijaspori.
Dakle, državo Crna Goro, ti si na potezu, stani iza ove inicijative a najveći dio materijalnog troška za realizaciju ove inicijative će, vjerujemo, snijeti građani Crne Gore koji žive u svijetu a u Crnu Goru gledaju kao u sunce koje im daje nadu i održava ih u duhovnoj čistoći".
Pismo je potpisao Avdo Metjahić, glasnogovornik Inicijative asocijacije Bošnjaka iz Njujorka.

[saf]

njima su Albanci i Bosnjaci sad trebali , a pismo ce biti procitano i deo realizovan za sledece izbore.

[ul_8mart_br?]

Đukanović zna više detalja o zločinu

Podgorica - Bivši predsjednik Crne Gore Momir Bulatović konačno je, nakon šest poziva, konačno saslušan pred istražnim sudijom Višeg suda u Podgorici u vezi sa deportacijom bosanskih izbjeglica iz Crne Gore u Republiku Srpsku, početkom 1992. godine.
Istražnom sudiji Miroslavu Bašoviću Bulatović je izjavio da petorica bivših funkcionera crnogorske policije, koji su osumnjičeni za deportaciju muslimanskih izbjeglica 1992. godine, nisu odgovorni za taj slučaj, izražavajući čuđenje zašto među svjedocima nije i tadašnji crnogorski premijer Milo Đukanović.
Bulatovićevo svjedočenje trajalo je oko dva i po sata, a odgovarao je na pitanja sudije i tri branioca - advokata Branislava Lutovca, Zorana Kuzmanovića i Đorđija Ulićevića. Saslušanju je prisustvovao i advokat Milorad Ivanović, koji je jedan od osumnjičenih.
Prema zahtjevu za sprovođenje istrage, za krivično djelo "ratni zločin protiv civilnog stanovništva" osumnjičeni su bivši pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Crne Gore Milisav Marković i načelnik Centra bezbjednosti Herceg Novi Milorad Ivanović. Osumnjičeni su i operativac SDB-a u Herceg Novom Duško Bakrač, komandir policije Milorad Šljivančanin, načelnik Centra bezbjednosti Bar Branko Bujić i bivši pomoćnik načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi Damjan Turković, koji je nedavno preminuo. Svi osumnjičeni su prilikom saslušanja negirali krivicu.
Bulatoviću je, prema izvještajima crnogorskih medija, postavljeno više od stotinu pitanja. On je rekao da se kao predsjednik Crne Gore bavio državnom politikom i da nije bio zadužen da vodi unutrašnju politiku.
Odbio je da odgovori na neka važna pitanja, a nakon njegovog svjedočenja ukazala se potreba da, kao svjedoci, budu saslušani najviši rukovodioci tog vremena - politički, policijski i vojni, a prvi na tom spisku trebalo bi da bude Milo Đukanović, izjavio je advokat Lutovac. Danas