Islamska zajednica Srbije ostaje otvorena za razgovor i kompromis sa Islamskom zajednicom u Srbiji, uprkos neuspjehu poslednje inicijative u tom pravcu, koju je muftija Muamer Zukorlić odbio zbog nespremnosti da pregovara, izjavio je danas reis ul ulema Adem Zilkić.

On je rekao da su njegove nedavne namere da, u kontaktima sa nekoliko najznačajnih diplomata u Beogradu i predstvnika vlasti, inicira te razgovore bile "iskrene i bezuslovne".

"Tačno je da sam tokom avgusta i septembra, u kontaktima sa više uticajnih diplomatskih i državnih predstavnika, pokrenuo inicijativu da razgovaraju sa 'drugom stranom' o mogućnosti dogovora i pronalaženja rješenja za probleme unutar islamske zajednice", kazao je Zilkić Tanjugu.

Reis tvrdi da s njegove strane nije bilo nikakvih uslovljavanja o ishodu, vremenu, načinu i mjestu razgovora predstavnika suprotstavljenih opcija. Bitno mu je, kaže, bilo samo da ti razgovori počnu.

Zukorlić nije želeo da komentariše inicijativu poglavara Islamske zajednice Srbije, kao ni razloge svoje "nespremnosti za razgovor".

Upitan da li želi da kaže nešto o tome za Tanjug, Zukorlić je kratko odgovorio: "Ne".

Suština razlaza dvijju opcija unutar islamske zajednice je u konceptu, jer Zukorlić zastupa opciju koja organizaciono pripada Rijasetu Bosne i Hercegovine i reisa Mustafu Cerića priznaje za jedinog poglavara.

"Zilkićevci", međutim, smatraju da Srbija, poslije raspada bivše Jugoslavije, treba da ima svoj Rijaset kao vrhovno tijelo, jer ga, kažu, ima i Crna Gora, kao i da muslimani sva svoja prava, pa i duhovna, treba da ostvaruju u zemlji u kojoj žive.

Najnoviji primjer njihovih nesuglasica i razlika je Zukorlićevo nezadovoljstvo položajem muslimana u Srbiji i najava internacionalizacije tog problema, što je na nedavnom skupu balkanskih muftija u Istanbulu praktično i pokrenuo, rekavši da se ovdašnji "Bošnjaci tretiraju kao narod drugog reda".

S druge strane, predstavnici i oni koji podržavaju Islamsku zajednicu Srbije kažu da muslimani u Srbiji nikada nisu imali više prava u Srbiji, ali je problem što oni međusobno ne mogu da se dogovore na koji će način da ih koriste.

Da Bošnjaci u Srbiji nikada do sada nisu bili bolje tretirani, ali da uvijek može i bolje, smatraju i najuticajniji politički lideri bošnjačkih političkih stranaka i ministri Rasim Ljajić i Sulejman Ugljanin.

Zilkić je rekao da je tokom mjeseca ramazana dobio uveravanje da će prvi razgovor predstavnika dveju opcija unutar islamske zajednice, najverovatnije, biti održani u vreme Bajrama.

Objasnio je da je, zajedno s predstavnicima organizacionih jedinica Islamske zajednice Srbije, napravljena platforma kao polazna osnova za te pregovore, a formirana je i delegacija koja bi u njima učestvovala.

"Trebalo je da razgovori počnu 16. oktobra. Kada sam se nekoliko dana kasnije interesovao o detaljima - da li će se pričati samo o Sandžaku ili cijeloj Srbiji - rečeno mi je da, nažalost, Zukorlić nije spreman za razgovor", naveo je Zilkić.

Teškoća za islamsku zajednicu kojom on rukovodi je i to, što je Islamska zajednica Srbije u Sandžaku u "medijskom mraku", o čemu je Zilkić, kako je rekao, prošle sedmice obavjestio ambasadore SAD u Beogradu Kamerona Mantera i OEBS-a Hans Ola Urstada.

"Uprkos svemu, Islamska zajednica Srbije i ubuduće ostaje otvorena za razgovore i dogovore koji bi bili u korist svih", poručio je Zilkić.

Početkom oktobra prošle godine grupa imama je iskazala nepovjerenje Mešihatu Islamske zajednice u Srbiji, prikloniviši se Rijasetu koji je nekoliko mjeseci ranije formiran u beogradskoj Bajrakli džamiji.

Od tada dvije opcije unutar islamske zajednice se ne priznaju, a nihovi sukobi oko prevlasti nad vjernicima, vakufskom imovinom i, najnoviji, oko vjeroučitelja, gotovo su svakodnevni.