Pomirenje dva suprotstavljena krila unutar islamske zajednice - Islamske zajednice Srbije i mešihata Islamske zajednice u Srbiji je moguće, ali bez miješanja države, izjavio je danas sociolog religije Mirko Đorđević.
Sa njim se, medjutim, ne slaže reis ul ulema Islamske zajednice Srbije Adem Zilkić koji kazze da je njihova platforma za diijalog podrazumjevala dva pravca - šerijatski koji je bezuslovan i pragmatični koji bi s pozicije države obezbjedio tumačenje Zakona o ckrvama i vjerskim zajednicama.
Izražavajući spremnost da procesu pomirenja da i svoj doprinos, Djordjević je kao "veoma dobar znak" ocjenio inicijativu ambasade Turske u Beogradu da posreduje u dijalogu pomirenja izmedju opcija koje predvode reis ul ulema Zilkić i glavni muftija Muamer Zukorlić.
Prvi susret predstavnika dve suprotstavljene strane bio je planiran za polovinu oktobra u ambasadi Turske u Beogradu, ali nije održan zbog, kako je objašnjeno, Zukorlićeve nespremnosti. Muftija, medjuitm, takav stav mešihata nije želeo da obrazlaže javno.
Djordjević smatra da je razumljivo to što Zukorlić "ne hita" ponudjenom dijalogu. On je rekao da je i iz razgovora s muftijom razumeo da "mešihat želi da istera stvar na čistac tako što će dokazati krivicu za sadašnje stanje u islamskoj zajednici".
Opravdavajući takav stav mešihata, Đorđević smatra da na to ne treba gledati negtivno, jer "država jeste napravila grešku, jer je prekršila vlastiti Zakon o crkvama i vjerskim zajednicima".
"Zato bi u procesu pomirenja država trebalo da ostane 'po strani'", naveo je Đorđević.
On tvrdi da je kod Zukorlića prepoznao "znake pomaka" ka dijalogu s tim što, kako je rekao, muftija smatra da bi taj dijalog trebalo da bude javan. Ishod bi, smatra Đordjević, mogao biti uspješan ukoliko bi se, za početak, ostavilo "po strani" pitanje gdje je duhvni centar muslimana koji žive u Srbiji.
Dvije opcije unutar islamske zajednice postoje od oktobra prošle godine kada je jedan broj sandžačkih imama pokazao neposlušnost muftiji Zukoriliću i priklonio se Rijasetu koji je nekoliko mjeseci ranije formiran u beogradskoj Barjakli džamiji.
One se medjusobno ne priznaju, a njihov sukob je koncepcijski, jer Zukorlićeva opcija za duhovni centar priznaje Sarajevo i reisa Mustafu Cerića za jedinog poglavara, dok "Zilkićevci" smatraju da muslimani u Srbiji sva svoja prava, pa i duhovna treba da ostvaruju u zemlji u kojoj žive.
I Đorđvić i Zilkić smatraju da bi predstojeći najveći muslimanski praznik Kurban Bajram, 8. decembra, mogao da bude nova šansa, jer simbolizuje prinošenje žrtve, pa bi, vele, to mogla biti prilika da obe strane ponešto žrtvuju.
Zilkić je ranije u izjavi Tanjugu objasnio da je šerijatski način pomirenja bezuslovan i podrazumjeva pružanje ruku, zajednički razgovor i dogovor o svim spornim pitanjima i isključuje mogućnost učešća nekog trećeg.
Srbijanski muftija Muhamed Jusufspahić, smatra da za dogovor nikada nije kasno i nada se da će Zukorlić uskoro "pokazati spremnost" za dijalog.
"Braću u Sandžaku, koji podržavaju drugi koncept koji nije realan, pozivam da razmisle šta je interes muslimana Srbije bez obzira na to gdje oni stanuju - u novopazarskom naselju Hadžet, u beogradskoj Knez Mihajlovoj ulici, Novom Sadu ili Subotici", rekao je Jusufspahić Tanjugu.