Od svečanosti „Mevluda“ do velikih kulturnih manifestacija

DVANAESTI REBIUL-EVVEL U NOVOM PAZARU OBILJEŽEN KONCERTOM ILAHIJA I KASIDA „SVJETLOST UMMETA“

Hasan Ziljkić


Tradicija Mevluda

U Mekki, u plemenu Kurejš, u kući Abdullaha i Amine, 12. rebiul-evvela, 570. godine po Isau, a.s., rodio se Muhammed, po islamskom kazivanju - posljednji Božiji poslanik i vjerovjesnik. Svjetlo islama, tj. vjere u jednog Boga, je zasjalo punim sjajem i do današnjih dana nije se ugasilo.

Ovaj dan, 12. rebiul-evvel, Bošnjaci su u prošlosti obilježavali u svojim kućama ili, pak, mesdžidima učenjem Mevluda. S obzirom da je proteklo stoljeće ostavilo pečat na ovim prostorima po pitanju islama, tj. bilježi se stagnacija islamskog učenja, to su muslimani na ovim prostorima na ovakvim i sličnim svečanostima i crpili osnovno znanje o vjeri; jasna poruka koja bi se slala učenjem Mevluda bila je da je Allh (Bog) jedan i da je stvoritelj svega, da postoje meleki - duhovna bića koja navode insana da čini dobro, i džini i šejtani – također duhovna Allahova stvorenja koja čovjeku mogu navesti na ružno djelo, zatim da postoji Džennet i Džehennem (raj i pakao), te da je Muhammed Allahov poslanik kojeg mi trebamo poštovati i slijediti ono što nam je on prenio od Gospodara. Ustvari, sam naziv „Mevlud“ upućuje na Muhammeda, jer doslovce mevlud znači rođenje i misli se na rođenje Muhammeda, a.s.

Naravno, i puno toga iz života Muhammeda, a.s., doznali smo putem samog Mevluda. Tako, naprimjer, Mevlud nam kazuje da su se, kad se Muhammed, a.s., rodio, desila određena čuda (da Amina nije osjetila porođajne bolove i sl.), također Mvlud nam govori i o Isra i Miradžu (duhovnom i tjelesnom uzdignuću Muhammeda, a.s., na nebo). Međutim, kad su se vremena promijenila i pismenost povećavala kod našeg naroda, te se i na naš jezik počela prevoditi islamska literatura sa arapskog, onda je organizovanje mevludskih svečanosti marginizirano. Danas Mevlud predstavlja kulturnu baštinu Bošnjaka na ovim prostorima. Ono što je nastavilo da „živi“ i da se i dan-danas posebno njeguje iz tih vremena jesu ilahije i kaside. One su, inače, učile na tim mevludskim svečanostima i uglavnom su ih učile djevojke.

Danas, kada govorimo o kulturno-vjerskom životu Bošnjaka, situacija se drastično promijenila. Nisu više to klasični mevludi koji se održavaju po skromnim bošnjačkim kućama, već se radi o pravim kulturnim manifestacijama, koje privlače veliki broj posjetilaca. Upravo su koncerti ilahija i kasida ti koji su najviše posjećeni od svih drugih manifestacija na našem prostoru i koji najviše izazivaju znatiželju kod našeg naroda. Sada imamo horove, koji broji i do sto članova, soliste koji se obučavaju za izvođenje takve vrste pjesme, kao i orkestar koji prati takav tekst dajući mu dinamiku i svježinu onoga što se poručuje. „Iako nam je, gledano sa distance nastanka, vremenski vjera mnogo udaljena, ona je i dalje prisutna kod nas – mi smo je naslijedili i baštinimo je kroz sve njene vidove. Mi smo je upravo približili kroz taj umjetnički diskurs.“

„SVJETLOST UMMETA“

Gradski hor opravdao očekivanja kako organizatora, tako i publike

Dvanaesti rebiul-evvel ove godine obilježen je koncertom ilahija i kasida, pod nazivom „Svjetlost ummeta“, koji je održan u Hali sportova u Novom Pazaru. Učesnici programa bili su Hor ilahija i kasida koji djeluje pri Domu kulture i Ansambl Ašik Junus. Na repertoaru se našlo dvadesetak ilahija, a program je bio propraćen i učenjem odlomka iz Mevluda, kao i raznim citatima ispunjenih ljubavlju prema Poslaniku i zahvalnosti Gospodaru što je ljudima poslao „jednog od njih“ da ima pokaže Put istine. Organizatori ove manifestacije su Rijaset Islamske zajednice Srbije i Dom kulture „Oslobođenje“.

Iako je ovo bio prvi javni nastup Gradskog hora ilahija i kasida, to se 20. marta u Hali sportova nije moglo naslutiti. „Kvalitetan program, dobar izbor ilahija i izuzetna uvježbanost hora je ono što je krasilo manifestaciju Svjetlost ummeta, zašto posebno treba zahvaliti koordinatorima Gradskog hora: Elviru-Eku Bogućaninu, Imranu Birđozliću i Seadu-Seju Muriću – kad se radi o samom horu, kao i koordinatorima za muziku, marketing i organizaciju: Adnanu Ahmetoviću, Irfanu Dugopoljcu i Faruku Juharu“ – kaže Ahmedin Škrijelj, predsjednik Savjeta za pitanja mladih opštine Novi Pazar, dodavši i to da je hor okupio članove koji se, po kvalitetu izvođenja, nalaze u samom vrhu ne samo kod nas, već i na Balkanu. „Ja ću se lično založiti da se obezbijede svi potrebni uslovi za što uspješniji rad hora u budućnosti“, kaže Škrijelj.

Inače, Savjet za pitanja maldih je prije dva-tri mjeseca organizovao audiciju za prijem članova u „Gradski hor za izvođenje ilahija i kasida i starogradskih pjesama“. Nakon formiranja hora, koji broji 120 članova, hor djeluje pri Domu kulture u Novom Pazaru. „Od audicije pa do održavanja manifestacije članovi hora su se radi uvježbavanja nastupa sastajali najmanje tri puta sedmično. Radili smo naporno i uspjeli smo da se za relativno kratko vrijeme organizujemo. Iza sebe imamo prvu, ali prelijepu manifestaciju, slobodno mogu reći veoma uspješnu“, kaže Elvir Bogućanin, koordinator Gradskog hora.

Da je koncert „Svjetlost ummeta“ prevazišao sva očekivanja najbolji dokaz dala je sama publika - novopazarska Hala sportova bila je premala da primi sve zainteresovane.