Promocija knjige Nadira ef. Dacića u Sarajevu

U organizaciji Bošnjačkog nacionalnog vijeća iz Novog Pazara, Bošnjačkog instituta iz Sarajeva i Udruženja građana porijeklim iz Sandžaka u Sarajevu organizovana veoma uspjela promocija knjige Nadira ef. Dacića

U prepunoj Gazi Husref-begovoj sali Bošnjačkog instituta u Sarajevu 12. januara o.g. održana je promocija knjige Spomenici islamske kulture i Islamska zajednica Prijepolja autora Nadira ef. Dacića o kojoj su govorili prof. dr. Sadudin Musabegović, prof. dr. Enes Pelidija i prof. dr. Marko Vešović. Moderator programa bio je Zaim Hadžisalihović.

Pomenuta knjiga je još jedan prilog Nadira ef. Dacića istraživanju, sakupljanju i sistematizaciji građe iz kulturne istorije Prijepolja, posebno onog njenog dijela koji se odnosi na orijentalnu kulturnu baštinu. Kažem: orijentalnu kulturnu baštinu, zato što tematsko – predmetni sadržaj ove Dacićeve knjige seže dalje i šire; ona ne obuhvata samo sakralne spomenike islamske kulture u Prijepolju, nego i svjetovne i laičke, koji su od značaja za izučavanje njegove socijalne, privredne, urbane i obrazovne istorije. Sljedstveno tome, ni djelovanje Islamske zajednice Prijepolja ne iscrpljuje se samo u prikazu njene vjersko-obrazovne aktivnosti nekada i sada, nego obuhvata sve oblike, sadržaje i, posebno, nosioce obrazovne djelatnosti uopšte, ne, dakle, samo vjerske nego i svjetovne, koja se razvijala i njegovala u njenom okrilju. Ovakav pristup opredijelio je strukturu knjige, njenu postavku i izvedbu, istakao je na početku svog nadahnutog izlaganja dr. Musabegović.

Knjiga je podijeljena u tri poglavlja: Objekti koji su postojali a kojih više nema, zatim Postojeći objekti i oni koji su u izgradnji, i treći dio naslovljen sa Islamska zajednica. U prvom poglavlju dat je iscrpan pregled objekata islamske kulture – sakralnih i svjetovnih – kao što su džamije, mektebi, musala, medrese, ruždije, turbeta, tekije, hamami, vakufske kuće, hanovi, kule, mezarja aktivna i ona koja su nestala, kojih više nema. U drugom poglavlju autor nas upoznaje sa sadašnjim stanjem muslimanskih vjerskih objekata u Prijepolju i njegovoj okolini. U trećem poglavlju dati su veoma interesantni podaci o brojnim muftijama, muderisima, imamima, hafizima, koji su imali vrlo zapaženu ulogu kako u radu Islamske zajednice, tako i u drugim vrstama posla korisnog za širu društvenu zajednicu. Ovaj dio se završava spiskom hadžija, obnovom vjerskog života u Prijepolju i formiranjem hora ilahija i kasida „Sandžački biseri“.

Do novijeg vremena poznavanje prošlosti urbanih sredina bilo je nedovoljno proučavano. Jedan od razloga za ovakav pristup bio je u relativno malom broju ljudi koji su se interesovali za rodna mjesta, njihovu prošlost, znamenitosti i očuvanje tradicije. Zato se ne rijetko čak i u intelektualnim krugovima više pisalo i znalo o mnogim evropskim i vanevropskim zemljama i narodima, nego za one sredine kojoj pripadaju i provode najveći dio vremena. Izučavanje lokalne i regionalne historije nekritički se potcjenjivalo na prostoru cijele ex Jugoslavije. Sve je to značilo da su duže vremena velom zaborava (…) bile prekrivene mnoge značajne činjenice koje su nam bile na dohvatu ruke, a tražili smo ih na drugom i ne rijetko pogrešnom mjestu. (…)

Uočavajući ranije propuste, mlađe generacije ne samo historičara, nego i intelektualaca svih profila koji su znatiželjni da što više saznaju i nauče o prošlosti mjesta iz kojeg potiču ili žive u tim sredinama sve ozbiljnije pristupaju upoznavanju znamenitosti gradova u kojima žive, njihovim istaknutim ličnostima, stvaraocima, jednom riječju svemu po čemu je to mjesto poznato.