Obama: Amerika nije neprijatelj muslimanima

Predsjednik Barack Obama u ponedjeljak je pokazao prijateljsko i pomirljivo lice Amerike prema islamskom svijetu u prvom intervjuu za jednu arapsku TV stanicu otkako je preuzeo dužnost, naglašavajući svoje muslimanske porodične veze i nadu u stvaranje palestinske države, izbjegavajući oštri ton - čak i kada je bio upitan "može li Amerika živjeti" s iranskim nuklearnim naoružanjem.

Intervju za TV mrežu Al-Arabiya sa sjedištem u Dubaiju predstavljao je dramatičan primjer javne diplomatije u cilju kapitaliziranja međunarodne popularnosti novog američkog predsjednika, iako je balansirao s tradicionalnom američkom odanošću Izraelu, čiji je sigurnost Obama nazvao "vrhunskim ciljem".

"Imam muslimanske članove porodice. Živio sam u muslimanskim zemljama. Moj zadatak je da poručim muslimanskom svijetu da Amerikanci nisu vaši neprijatelji", izjavio je Obama.

Intervju za Al-Arabiyu, s namjerom direktnog obraćanja muslimanima širom svijeta, oživio je viziju lične, simbolične međunarodne promjene koja je bila u zraku kada je Obama - s raznolikom porodicom i složenom porodičnom pričom - pokrenuo svoju kampanju. On je bio prisiljen u 2007. da se bori protiv tinjajućih glasina o njegovoj vlastitoj vjerskoj pripadnosti.

Dajući svoj prvi intervju arapskoj TV mreži, Obama je, međutim, nagovijestio kontinuiranu vjeru u svoju ličnu snagu kao simbol američke moći pred iskušenjima islamskog radikalizma. On je čak odbacio "bankrotirane" ideje i politiku koje ne poboljšavaju zdravstvenu zaštitu djece, neuspjelim lovom na "nervozne" vođe al-Qaide, jezikom kojim je ponovio stavove protiv Georgea W. Busha iznesene u predizbornboj kampanji.

Povod za intervju bio je odlazak Obaminog specijalnog posrednika Georgea Mitchella na Bliski istok, te agresivniji i optimističniji pristup sukobu u zadatim okolnostima.

Predsjednik nije ponudio nikakav vremenski okvir za mir, ali je čvrstog stava da je palestinska država nadomak ostvarenju.

"Poručio sam mu da počne slušati jer prečesto Sjedinjene Države počnu diktatima - u prošlosti i u nekim od ovih pitanja - a mi ne znamo uvijek sve faktore koji čine problem", izjavio je Obama.

"Ono što mi želimo je da slušamo, da ostavimo postrani neka predubjeđenja koja su postojala i koja smo izgradili u proteklih nekoliko godina. Mislim da ako to učinimo postoji makar mogućnost postizanja izvjesnih prodora", kazao je.

Obamin intervju karakterisali su pokušaji da se solidariše s brigama običnih muslimana, posebno u pogledu životnih uslova na Zapadnoj obali. On je nastojao zauzeti pomirljivi ton tokom intervjua, a u jednom momentu je čak izbjegao ponoviti američku politiku i svoju vlastitu platformu - da je iransko nuklearno oružje prosto neprihvatljivo.

"Hoće li Sjedinjene Država ikada živjeti s nuklearnim Iranom? I ako neće, koliko daleko ćete ići u pravcu njegovog sprečavanja?", upitao je novinar, šef vašingtonskog biroa Al-Arabiye, Hisham Melhem.

Obama je odgovorio samo uopćeno, izražavajući neslaganje s time da je Iran u stanju stvoriti nuklearnu bombu, ali to nije glatko osudio, što je daleko od standardnih izjava američkih zvaničnika.

"Znate da sam tokom kampanje govorio kako je veoma bitno da osiguramo da svi koristimo sredstva američke moći, uključujući diplomatiju, u našim odnosima s Iranom. Iranski narod je veliki narod i perzijska civilizacija je velika civilizacija. Iran nije djelovao na način koji vodi ka miru i prosperitetu u regiji: on prijeti Izraelu, on nastoji stvoriti nuklearno oružje koje bi moglo dovesti do utrke u naoružanju u regiji i ugrozilo bi sigurnost sviju u regiji, on je u prošlosti podržavao terorističke organizacije - nijedna od tih stvari nije bila od koristi", izjavio je Obama.