Za Sarajevo dnevno 100 granata

Nekadašnji Viši vojni posmatrač snaga Ujedinjenih Nacija u Sarajevu, tokom svjedočenja na suđenju Radovanu Karadžiću, kazao je kako je 1992. godine na taj grad svaki dan padalo oko 100 granata

Richard Mole, koji je od septembra do decembra 1992. godine obavljao poslove Višeg vojnog posmatrača snaga Ujedinjenih Nacija (UN) u Sarajevu, pojasnio je da je uloga posmatrača bila da „nadziru lokacije i djelovanje teškog naoružanja“ u okolini grada.

„U samom gradu imali smo slično zaduženje, ali to nije bilo tako važno, jer je bilo znatno manje teškog naroužanja na strani Predsjedništva BiH, u odnosu na srpsku stranu. Armija BiH imala je izuzetno ograničen broj teškog naoružanja“, dodao je Mole.

Svjedok je kazao da je srpska strana u BiH "ostvarila dugotrajnu opsadu Sarajeva", kako bi se mogao vršiti pritisak na grad u cilju ispunjenja ciljeva na drugim lokacijama.

„U gradu koji je bio pod opsadom kroz tako dug vremenski period, buka nikada nije prestajala, tako da bismo mi u svojim izvještajima napisali da je bio miran dan ako bi približno 100 granata palo na grad. Prilično aktivan dan bi bilo kada bi na grad palo između 400 i 500 granata, a izuzetno mnogo dejstava je 600 ili više granata“, kazao je Mole.

Karadžiću se kao vrhovnom komandantu oružanih snaga Republike Srpske pred Haškim tribunalom sudi za genocid, zločine protiv čovječnosti te širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja između 1992. i 1995. godine.

U optužnici stoji da su snage VRS-a granatirale i otvarale snajpersku vatru na civile dok su obavljali svakodnevne aktivnosti čime je ubijeno i ranjeno na hiljade civila oba pola i svih uzrasta, uključujući djecu i starije osobe.

Tužilaštvo u Haagu smatra da su ljudi ranjavani i ubijani u vlastitim domovima, a s obzirom da u gradu nije bilo plina, struje ili tekuće vode, ljudi su bili prisiljeni da izlaze iz svojih domova, čime se povećavao rizik od smrti.

Mole, koji je iskaz dao u korist Haškog tužilaštva, dodao je kako smatra da u Sarajevu nikada nije postojalo „pravo primirje“, jer bi se uvijek u roku od nekoliko dana od potpisivanja takvih dokumenata tenzije povećavale.

„Ne mogu da počnem da objašnjavam koliko puta sam ja lično, kao i drugi vojnici, izložen direktnoj vatri. Gdje god da ste išli i šta god radili bili ste izloženi neprestanoj brizi da će se taj put na kojem se nalazite okončati. Ako je bilo tako za mene, onda unutar vrlo naseljenih područja grada, gdje nije bilo izbora i moralo se živjeti, taj strah je bio ogroman, i on je prožimao sve“, pojasnio je Mole.

Odgovarajući na unakrsna pitanja optuženog Karadžića, svjedok je rekao da su i muslimani i Srbi nekada „djelovali u cilju provociranja odgovora suprotne strane“, te dodao da smatra kako su međunarodni mediji u BiH često imali antisrpski pristup ratu.

„Uvijek me brinulo da su dokazi koje određene medijske kuće koriste veoma slabi, i lično sam uvjeren da je postojao izražen antisrpski pristup cijelom sukobu u medijima, a možda i u širim okvirima, sve do visoko rangiranih političara sa kojima sam se sastajao u Sarajevu“, kazao je Mole.

Unakrsno ispitivanje Ekrema Suljevića, koji je sa svjedočenjem počeo 21. jula ove godine, nije okočano jer svjedok nije mogao pristupiti Sudu, te su iz Haškog tužilaštva najavili da će njegovo saslušanje biti nastavljeno 27. augusta ove godine.

Karadžić bi trebao okončati ispitivanje svjedoka Molea na narednom ročištu u srijedu, 18. augusta ove godine.